Dok kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju (AI) bjesomučno troše milijarde dolara investitora bez ostvarenog profita, proizvođači memorijskih čipova bilježe astronomske zarade, diktirajući uslove na globalnom tržištu. Posljedice ovog tehnološkog buma direktno će osjetiti potrošači: procjenjuje se da će cijene pametnih telefona u naredne dvije godine skočiti za 34 posto, dok prenosne računare očekuje poskupljenje od brutalnih 67 procenata, gurajući globalnu ekonomiju ka novom talasu inflacije

Ako ste investitor i tražite razlog da udarite glavom o zid zbog propuštene prilike, pogledajte kretanje dvije dionice na Wall Streetu: američkog Microna i južnokorejskog SK Hynixa. Vrijednost prve kompanije skočila je za 728 posto u samo godinu dana, dok je druga zabilježila rast od 678 posto. Ovdje nije riječ o spekulativnim dionicama s ruba berze čija cijena divlja bez pokrića; na otvaranju trgovanja ove sedmice Micron je vrijedio 972 milijarde eura, a SK Hynix 950 milijardi. Obje kompanije su gotovo ruku pod ruku krajem maja ušle u ekskluzivni klub korporacija s tržišnom kapitalizacijom od bilion dolara.

Za razliku od gubitaša poput SpaceX-a, OpenAI-ja ili Anthropica, ovi azijski i američki tehnološki divovi ne troše novac investitora, oni ga bjesomučno zarađuju. U prvom tromjesečju ove godine Micron je ostvario bruto profitnu maržu od 84,5 posto, dok u kvartalu koji je upravo završio očekuje nevjerovatnih 86 procenata. Pojednostavljeno: Micron svoje proizvode prodaje po cijeni koja je sedam puta viša od proizvodne.

Najveći kupci njihovih proizvoda su upravo one kompanije iz sektora vještačke inteligencije (AI) koje još uvijek ne ostvaruju profit. Micron, SK Hynix i južnokorejski Samsung drže 89,7 posto svjetskog tržišta DRAM memorijskih čipova, pokazuju podaci tajvanske agencije TrendForce, specijalizovane za analizu lanaca snabdijevanja. DRAM funkcioniše kao neposredna, brza memorija sistema koja ne skladišti podatke trajno, već ih munjevitom brzinom stavlja na raspolaganje grafičkim procesorima (GPU) dok oni vrše obradu.

Mikročipove za AI procesore dizajnira planetarno popularna Nvidia, trenutno najvrjednija kompanija na svijetu, a proizvodi ih tajvanski gigant TSMC. Međutim, da bi ti procesori uopšte radili, neophodni su im DRAM čipovi, odnosno njihova napredna verzija prilagođena vještačkoj inteligenciji poznata kao HBM.

Tokom zlatne groznice u Sjevernoj Americi u devetnaestom stoljeću govorilo se da najveći novac nisu zaradili tragatelji za zlatom, već oni koji su im prodavali lopate i sita. Nvidia je danas najveći proizvođač i prodavac tih lopata, ali su se tom profitabilnom klubu sada pridružili Micron i SK Hynix. Bez njih vještačka inteligencija ne postoji, jer Nvidijini čipovi sami ne mogu procesuirati podatke tim brzinama.

Ista stvar je i s takozvanim NAND memorijskim čipovima koji trajno čuvaju podatke čak i kada je uređaj ugašen. U ovom segmentu pomenuti oligopol ima nešto manji uticaj i kontroliše 63,1 posto svjetskog tržišta, ali ako se računici dodaju američki SanDisk i japanska Kioxia, procenat skače na preko 91 posto. Bez NAND-a je nemoguće pohraniti podatke s kojima DRAM i Nvidijini mikročipovi uopšte treba da operišu.

Problem je u tome što bez DRAM-a i NAND-a nema ni pametnih telefona, prenosnih računara, tableta, televizora, igraćih konzola, servera, klaud sistema, 5G mreže, robota, kao ni električnih i hibridnih automobila sa sistemima za automatsko kočenje ili održavanje trake. Ovi čipovi su temelj svakog pametnog uređaja, od veš-mašina i frižidera sa senzorima do lučkih dizalica za kontejnere. Danas sve te komponente usisavaju kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju.

Rezultat? Cijene ovih vitalnih dijelova skočile su između 50 i 70 posto u samo šest mjeseci, a proizvodnja se, prema procjenama, neće značajnije povećati barem do kraja 2027. godine. Sektor memorijskih čipova tradicionalno pati od ciklusa ekstremnog rasta i naglog pada, pa niko od velikih igrača ne želi investirati milijarde u nove pogone koji bi za koju godinu mogli raditi s pola kapaciteta.

Zbog toga je Apple krajem juna povukao neočekivan i trenutan potez, podigao je cijene nekoliko modela svojih MacBook računara i iPad tableta za 20 posto. Samo sedmicu ranije, izvršni direktor kompanije Tim Cook uporedio je ovogodišnji skok cijena memorijskih čipova s „poplavom koja se događa jednom u stotinu godina“. Za Cooka, koji napušta kormilo tehnološkog diva 1. septembra nakon decenije i po tokom koje je trinaest puta uvećao vrijednost kompanije, situacija je nezapamćena: „U četrdeset godina karijere nikada nisam vidio ništa slično.“ A Cookova uža specijalnost unutar Applea uvijek je bila upravo kontrola lanaca snabdijevanja.

Apple je prva velika korporacija koja je javno priznala udarac nestašice. Druga najvrjednija kompanija na svijetu punu deceniju bila je najveći pojedinačni kupac mikročipova na globalnom nivou. Prošle godine su uspjeli zadržati tu poziciju, ali ove godine će tron gotovo sigurno prepustiti Nvidiji.

Nestašica memorijskih čipova doveće do brutalnog poskupljenja pametnih telefona. Investiciona banka Morgan Stanley procjenjuje da će Apple, želi li zadržati dosadašnje profitne marže, morati naplaćivati predstojeće jesenje modele telefona — uključujući i sklopivu verziju iPhonea 19 — čak 270 dolara više u odnosu na prošlogodišnje. Prema podacima analitičke kuće Tech Insights, memorijski čipovi unutar jednog iPhonea dosad su koštali oko 50 dolara, a sada njihova cijena skače na 200. Problem produbljuje i potreba za sve većom memorijom samih uređaja kako bi mogli pokretati AI procese. Appleu je ranije trebalo svega 15 dolara da poveća memoriju telefona sa 256 na 512 gigabajta, dok je tu razliku kupcima naplaćivao 200 dolara. U prošlosti je Cookova kompanija koristila svoju golemu kupovnu moć da proizvođačima čipova diktira beskompromisne uslove. Danas su AI giganti okončali taj zlatni period; Apple sada mora licitirati za oskudne zalihe ravnopravno sa svima ostalima.

Tehnološki sektor nije jedini koji gubi bitku s vještačkom inteligencijom. Dva najveća američka proizvođača automobila, General Motors i Ford, već su potpisali dugoročne ugovore o snabdijevanju s Micronom kako bi osigurali trake. Američka udruženja kablovskih operatera i proizvođača medicinske opreme upalila su crveni alarm, a spekuliše se da se Cook zbog ovog problema direktno obratio Donaldu Trumpu. Slična upozorenja stižu iz njemačkog udruženja digitalne industrije Bitkom, dok je najveći britanski lanac elektronike Currys priznao da su poskupljenja u posljednjem kvartalu godine neizbježna, uprkos tome što su na vrijeme nagomilali zalihe. Analize u Sjedinjenim Državama pokazuju zlokobne procente: cijena pametnih telefona u naredne dvije godine skočiće za 34 posto, dok će lični računari poskupjeti za nevjerovatnih 67 procenata.

Ova kombinacija astronomskih cijena i uskih grla u proizvodnji predstavlja ozbiljan problem za vlade zapadnih zemalja. Suočene s pritiscima na tržištu zbog Trumpovih carina i geopolitičkih napetosti izazvanih sukobima SAD-a i Izraela protiv Irana, zapadne administracije ne žele ni pomisliti na treći talas inflacije pokrenut nestašicom mikročipova. Postoji opcija koja privlači kompanije, ali užasava vlade zbog očiglednog geopolitičkog rizika: ublažavanje režima uvoznih dozvola za memorijske čipove iz Kine. To bi, međutim, značilo da se tehnologija najvećeg strateškog rivala Zapada implementira direktno u napredne sisteme vještačke inteligencije i velike jezičke modele.

Svemu treba dodati i neefikasnost regulatornih i državnih planova. Prije tačno četiri godine SAD su usvojile famozni CHIPS zakon, masivni industrijski plan čiji je cilj bio dramatično povećanje domaće proizvodnje visoke tehnologije. Pa ipak, Micronova gigantska investicija u državi New York, vrijedna 100 milijardi dolara, godinama je spavala u ladicama zbog pravnih prepreka. Izgradnja je blokirana jer je u šumi koju je trebalo posjeći za fabriku otkrivena kolonija slijepih miševa u nevremenu izumiranja, a problem je riješen tek ovog proljeća. Iz sličnih razloga, Plan o tehnološkom suverenitetu Evropske komisije, usvojen prošlog mjeseca s ciljem razvoja industrije čipova unutar Evropske unije, donijeće opipljive rezultate tek za nekoliko godina. Do tada bi se cijeli sektor mogao naći u svojoj cikličnoj silaznoj fazi.

Pouka je jasna: ko planira kupiti novi telefon ili računar ove godine, bolje bi mu bilo da požuri. Alternativa je kupovina dionica Microna ili SK Hynixa uz nadu da će njihov rast potrajati. Gledajući stvari cinično, vještačka inteligencija nam ne donosi samo potencijalni gubitak radnih mjesta, već i hiperinflaciju na polju tehnologije. To se u ekonomiji zove stagflacija, a svijet je to posljednji put preživio prije pola stoljeća tokom naftne krize. Dok još uvijek čekamo mitske društvene koristi od vještačke inteligencije, njena kratkoročna cijena svakim danom postaje sve teža za podnošenje.

IZVOR: Bosna.hr, El Mundo