Kada se prilagodi inflaciji, ovaj iznos je čak 3,5 puta veći od ukupne pomoći koju su Sjedinjene Američke Države uputile Evropi u okviru Marshallovog plana nakon Drugog svjetskog rata. Finansijske potrebe i dalje rastu budući da su se napadi intenzivirali na području Kijeva, gdje je šteta u protekloj godini porasla za 49 posto
Sa istokom zemlje razorenim bombama i teškim oštećenjima pretrpljenim u glavnom gradu Kijevu, Ukrajinci i dalje pružaju nepokolebljiv otpor ratnom vihoru koji traje već četiri godine. U tom uskom krugu onih koji nisu napustili zemlju izdvaja se Citi, jedina globalna banka koja je ostala u Ukrajini i nastavila djelovati kao ključni most za međunarodne investitore i kompanije. Pored te uloge, banka ima pretenciju da kanalizira stotine milijardi eura vanjskih investicija kako bi se ostvario dugoočekivani cilj, sveobuhvatna poslijeratna obnova zemlje.
Prema najnovijem izvještaju „Rebuilding Ukraine“, koji je izradio Citi Institute, u narednoj deceniji biće neophodno oko 588 milijardi dolara (približno 511 milijardi eura) kako bi se sanirala šteta na javnoj infrastrukturi, stambenom fondu i privrednim objektima. Procjenjuje se da bi oko 40 posto tih sredstava moglo proisteći iz privatnog sektora, bilo kroz samostalne projekte bilo kao podrška javnim institucijama.
Analitičari ističu da ova suma iznosi skoro trostruku vrijednost ukrajinskog BDP-a iz 2025. godine, odnosno 2,6 posto BDP-a Evropske unije. Kada se prilagodi inflaciji, ovaj iznos je čak 3,5 puta veći od ukupne pomoći koju su Sjedinjene Američke Države uputile Evropi u okviru Marshallovog plana nakon Drugog svjetskog rata. Finansijske potrebe i dalje rastu budući da su se napadi intenzivirali na području Kijeva, gdje je šteta u protekloj godini porasla za 49 posto.
Iako će praktično svaki sektor ekonomije zahtijevati obnovu, analitičari ukazuju da se dvije trećine ukupnih potreba koncentrišu u pet ključnih oblasti: stambenom sektoru, energetici, transportu, industriji i poljoprivredi. Rat ujedno predstavlja i prekretnicu za stvaranje „nove Ukrajine“, jer zemlja više neće izgledati isto kao prije sukoba. Suština procesa nije samo u povratku na staro stanje, već u ubrzanom izranjanju nove ekonomije na istočnoj granici Evrope, usvojenom kroz koncept „Build Back Better“ (izgraditi bolje), posebno u sferi energetike i stanovanja.
Kao tri glavne poluge koje će privući strani kapital, Citi navodi potencijalno pristupanje Evropskoj uniji, potrebu za jačanjem odbrane na istočnom krilu i potražnju za kritičnim mineralnim sirovinama. Podaci pokazuju da ulazak u članstvo EU historijski povećava priliv investicija iz zemalja van Unije za 60 do 85 posto, uz dodatni rast investicija iz samih članica za 50 posto.
Na primjeru stambenog sektora, gdje je uništeno oko 14 posto ukupnog fonda, s posebnim težištem na Harkiv, Donjeck i dijelove Kijeva, obnova otvara priliku za napuštanje postsovjetske gradnje u korist energetski efikasnijih i pristupačnijih domova za osobe sa invaliditetom i fizičkim povredama zadobijenim u ratu. U energetskom sektoru teži se potpunom napuštanju starog sovjetskog sistema i prelasku na nove oblike proizvodnje i distribucije.
Uprkos tome što se glavni investicioni val očekuje tek po uspostavljanju trajnog mira i stabilnosti, priliv kapitala se priprema već sada kroz početne sporazume i projekte u zapadnim regijama zemlje, dok Razvojna banka Vijeća Evrope (CEB) već odobrava stambene kredite građanima u područjima koja funkcionišu u uslovima ratne ekonomije.
