U fokusu razgovora, koji Brammertz opisuje kao prioritet svoje misije, našle su se tri goruće teme: sudbina arhiva Haškog tribunala, alarmantan broj osumnjičenih koji slobodno žive u susjednim državama, te odlučno protivljenje bilo kakvom obliku puštanja na slobodu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića

Glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), Serge Brammertz, boravio je u službenoj posjeti Sarajevu, gdje je održao niz sastanaka od presudnog značaja za budućnost procesuiranja ratnih zločina na Balkanu. Centralni događaj posjete bio je susret s predstavnicima Udruženja “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa” i Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

U fokusu razgovora, koji Brammertz opisuje kao prioritet svoje misije, našle su se tri goruće teme: sudbina arhiva Haškog tribunala, alarmantan broj osumnjičenih koji slobodno žive u susjednim državama, te odlučno protivljenje bilo kakvom obliku puštanja na slobodu osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Brammertz je tokom posjete iznio poražavajuće podatke o stanju regionalne saradnje, ocjenjujući je najlošijom u posljednjih nekoliko godina.

“Razgovarali smo o toj vrlo neugodnoj situaciji, da postoje stotine osumnjičenih za ratne zločine koji su počinjeni na teritoriji BiH, a koji danas slobodno žive na teritoriji Srbije i Hrvatske”, izjavio je Brammertz.

On je naglasio da, dok se žrtve svakodnevno susreću s traumama prošlosti, nivo pravosudne saradnje između Sarajeva, Beograda i Zagreba stagnira, ostavljajući stotine porodica bez nade u skori sudski epilog. Posebno je apostrofirao postojanje više od 1.000 predmeta protiv nepoznatih počinilaca, što dodatno opterećuje ionako spor proces zadovoljenja pravde.

Pitanje arhiva Haškog tribunala preraslo je u simboličku bitku za očuvanje historijske istine. Žrtve insistiraju da zgrada u kojoj su vođeni postupci, kao i cjelokupna arhivska građa, ostanu trajno zaštićeni.

Sastanak je koincidirao s pojačanim diplomatskim i pravnim pritiscima iz Beograda da se Ratka Mladića pusti na liječenje na slobodu. Podsjetimo, srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić nedavno je posjetio Mladića u pritvorskoj jedinici, predajući garancije srbijanske vlade za njegov privremeni boravak u Srbiji.

Munira Subašić, predsjednica Pokreta “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, uputila je oštru poruku povodom ovih zahtjeva.

“Mladić mora ostati u zatvoru doživotno, jer mu je tamo mjesto. On će i kada umre imati grob, a njegova djeca će znati gdje je. Šta je s majkama koje su umrle, a nisu pronašle ni jednu kost svojih najmilijih?”, upitala je Subašić.

Ona je kategorički protiv bilo kakvih ustupaka čovjeku koji je 2017. osuđen na doživotni zatvor za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, a koji se od pravde uspješno skrivao punih 16 godina.

Dok Brammertz diplomatski izražava “nezadovoljstvo dinamikom” rada tužilaštava, žrtve su u svojim kritikama bile mnogo direktnije. Munira Subašić uputila je teške riječi na račun Tužilaštva BiH, optužujući instituciju za podložnost političkim utjecajima.

“Nismo zadovoljni radom Tužilaštva BiH. Ono se pretvorilo u poligon politike, a predmeti se iznova pokreću bez konkretnih rezultata”, navela je Subašić, dodajući da sudske institucije ne pokazuju neophodnu efikasnost u rješavanju strateški važnih predmeta.

Mandat aktuelnog Mehanizma ističe u junu, što predstojeće razgovore u New Yorku čini ključnim. Brammertz je najavio da će Vijeću sigurnosti UN-a podnijeti izvještaj koji naglašava potrebu za nastavkom rada ovog tijela, prvenstveno u domenu pružanja tehničke i stručne pomoći lokalnim tužilaštvima.

“Postoji jasna potreba za nastavkom rada Mehanizma, jer regionalna saradnja nije na nivou koji bi omogućio nesmetano procesuiranje bez međunarodnog nadzora”, zaključio je Brammertz.