Dok se bošnjačka javnost još uvijek nije oporavila od šoka izazvanog odlukom o ukidanju imena i simbola ljiljana Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod”, Sanjin Kodrić, predsjednik tzv. BZK (BeZeKa), pokazuje da ignorisanje volje Bošnjaka nije slučajnost, nego njegova svjesno odabrana politika. Nakon što je više od 1.600 bošnjačkih intelektualaca, među kojima su i osnivači “Preporoda”, potpisalo peticiju za povratak tradicionalnog imena i simbola – pauna s ljiljanom – Kodrić nije popustio. Naprotiv, odlučio je kazniti najglasnije protivnike ove sramotne odluke. Prvi na redu je “Preporod” u Zenici kojega vodi dr. Ajdin Huseinpahić, naučnik i bošnjački aktivist koji se na Skupštini “Preporoda” na Dan Bošnjaka u Travniku glasno suprostavio ovoj odluci.

Najnovija meta Sanjina Kodrića, dakle, postao je zenički “Preporod”, najveća podružnica, koju vodi dr. Ajdin Huseinspahić. Uprkos tome što je zenički ogranak, u skladu sa svojim statutom, pravovremeno predložio izbor novih organa, centralno rukovodstvo pod Kodrićevim vodstvom odbilo je taj prijedlog i uvelo povjereništvo – očigledan pokušaj da se instaliraju kadrovi koji će bez pogovora provoditi naloge iz Sarajeva.

Ova odluka naišla je na ogorčenje, jer je direktno suspendovala pravo zeničkih intelektualaca da biraju svoje predstavnike, što su u saopćenju za javnost ocijenili kao grubo kršenje slobode misli i samostalnosti.

Autoritarni pristup i nametanje kontroverznih simbola

Zenički Preporod optužuje centralu za autoritarno ponašanje, gdje je “komforno smještena vrhuška BZK-a, daleko od bošnjačke realnosti”, odlučila da Bošnjacima “šutne ljiljan” i nametne karađorđevićev simbol – grb koji vuče korijene iz vremena kada je društvo “Gajret” bilo instrument srbizacije Bošnjaka. Umjesto dijaloga, centralno rukovodstvo je posegnulo za kaznenim mjerama protiv onih koji su se usudili postaviti pitanja o regularnosti skupštinskih odluka, finansijskim manipulacijama i, najvažnije, nelegitimnom ukidanju identitetskih obilježja.

Revolt je dodatno pojačan objavom dr. Ajdina Huseinspahića, koji je na Facebooku poručio da “teški nerad i zapuštenost” vrha BeZeKa prelaze u “agresivnost prema svima koji ne misle isto”. Iako su se Vogošća i Zenica usprotivile ukidanju ljiljana, većina drugih podružnica ostala je nijema, što Huseinspahić opisuje kao tragičnu pasivnost: “Bošnjaci sporadično reagiraju ili šute.” Njegova poruka završava jasnom željom i porukom buđenja: “Neka nam Uzvišeni pomogne pa da doživimo istinski bošnjački PREPOROD ovog proljeća.”

Pokret za povrat “Preporoda”: Otpor uništenju najstarije institucije Bošnjaka

Međutim, pobuna protiv ovakvog centralističkog pristupa nije se zaustavila na Zenici i Vogošći. Nastao je Pokret za povrat “Preporoda” (PPP) – neformalna grupa koja okuplja sve one koji smatraju da je ukidanje imena i simbola urađeno ishitreno, neustavno i s namjerom potiskivanja bošnjačkog identiteta. Kako doznajemo, veliki broj članova podružnica “Preporoda” je protiv ukidanja imena i simbola te nametanja neprimjerenih srpskih monarhističkih simbola, ali za sada se nisu javno aktivirali, svjesni da Sanjin Kodrić gaji sklonosti kakve je baštinila Karađorđevićeva žandarmerija prema neposlušnima.

Pokret je poručio da će djelovati mirno, ali odlučno sve dok ime “Preporod” i njegov simbol – paun s ljiljanom – ne budu vraćeni. Njihovi zahtjevi nisu samo simbolični: traže poništenje odluka, ostavku Sanjina Kodrića i njegovih saradnika, hitno sazivanje vanredne skupštine i pokretanje finansijske inspekcije rada BZK-a. Ako su tvrdnje o “nelegalnom djelovanju” tačne, postavlja se pitanje: Šta se to krije iza forsiranja promjena koje Bošnjaci masovno odbacuju?

Ignorisanje volje naroda: Kodrićeva samovolja

Očigledno je da Sanjin Kodrić nije impresioniran ni hiljadama potpisa, ni negodovanjem osnivača “Preporoda”, ni javnim apelima bošnjačke inteligencije. Njegova politika može se opisati kao “ja ili niko”, gdje je svaka kritika dočekana paranoidnim optužbama za “ksenofobiju” i “ekstremizam” – etikete kojima pokušava ušutkati neistomišljenike.

Međutim, reakcije sa terena govore drugačije. Bošnjaci, iako često tihi, ne praštaju napade na svoj identitet. Jer, “Preporod” nije samo ime – to je simbol bošnjačkog kulturnog i historijskog kontinuiteta kojemu su na samom začetku demokracije ime dali i pokrenuli ga velikani poput Alije Isakovića, Muhsina Rizvića, Muniba Maglajlića, Enesa Durakovića…. Njegovo brisanje na Dan Bošnjaka, 28. septembra 2024. godine, dodatno je razbjesnilo zajednicu koja u tome vidi uvredu, a ne slučajnost.

Test bošnjačke zrelosti: Hoće li “proljeće” donijeti promjene?

U suštini, cijela saga oko “Preporoda” postaje test bošnjačke zrelosti. Hoće li dopustiti da njihovo najstarije kulturno društvo postane bezimeni instrument samovolje jednog čovjeka ili će, kako je to poručio zenički “Preporod”, “proljeće biti blizu”?

Sanjin Kodrić riskira da ostane upamćen ne po obnovi “Preporoda” i njegovoj modernizaciji, nego po njegovom najdubljem narušavanju, to jest njegovom brisanju. To je teret koji će vjerojatno nositi do kraja života, po tome će ostati upamćen na marginama historije gdje stoje nekadašnji “Gajretovci”, koji su od muslimanskog društva 1928. godine napravili srpsko društvo i stavili ga u službu velikosrpskih interesa, sa simbolom orijunaških monarhističkih baklji. Historija se ponavlja, nezrelima.