Stručnjaci upozoravaju da ovakav prijedlog ugrožava stabilnost Centralne banke BiH, ključne institucije za makroekonomsku stabilnost zemlje. Predlaže se da Vijeće ministara odmah donese odluku o plaćanju duga, ali uz istovremenu obustavu isplata prema RS s jedinstvenog računa dok se dug ne podmiri

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je danas prijedlog ministra finansija, Srđana Amidžića, kojim se predviđa uzimanje novca od Centralne banke BiH za isplatu duga prema firmi Viaduct.

Prijedlog uključuje novi Nacrt zakona o Budžetu institucija BiH za 2025. godinu, u kojem je planirana stavka od 116 miliona KM za podmirenje obaveza po sudskim presudama, uključujući dug Viaductu.

Za ovaj prijedlog glasali su ministri iz HDZ-a i SNSD-a, dok su prisutni članovi Trojke, Elmedin Konaković i Sevlid Hurtić, bili protiv. Edin Forto i Zukan Helez nisu prisustvovali sjednici zbog poslovnog puta u SAD.

Hurtić je nakon sjednice zavapio kako su on i Konaković preglasani. Međutim, prema dostupnim informacijama, upravo su on i Konaković odigrali ključnu ulogu u osiguravanju kvoruma za održavanje sjednice. Zakon o Vijeću ministara BiH jasno propisuje da je za kvorum potrebno prisustvo najmanje dva ministra iz svakog konstitutivnog naroda.

Bez prisustva Konakovića i Hurtića, ministri iz SNSD-a i HDZ-a ne bi mogli preglasavanjem usvojiti spornu stavku u Nacrtu budžeta za 2025. godinu.

Ova činjenica baca novo svjetlo na priču o navodnom preglašavanju Trojke od strane SNSD-a i HDZ-a. Tvrdnje iz “trojke” da su smijenili ministre iz SNSD-a pokazale su se kao obmana javnosti – ne samo da ministri iz SNSD-a nisu smijenjeni, već s “trojkom” zajedno sjede i aktivno učestvuju u radu Vijeća ministara.

Priča o tome kako se HDZ distancirao od Dodika i SNSD-a te kako će “trojka” s opozicijom iz Republike Srpske formirati novu većinu bez SNSD-a, čini se potpuno neosnovanom i nepotrebnom za daljnje komentiranje.

Amiudžićev prijedlog sada ide na potvrđivanje Predsjedništvu BiH i Parlamentu BiH, no teško da će dobiti podršku jer takav nacrt podrazumijeva povlačenje 200 miliona KM iz dobiti Centralne banke BiH. Nakon isplate duga Viaductu, preostalih 90 miliona KM raspodijelilo bi se entitetima, pri čemu bi Federacija BiH dobila 59 miliona KM, a Republika Srpska 29 miliona KM. Ovakav pristup izaziva otpor u Federaciji BiH jer bi značajan dio sredstava bio povučen iz njenog budžeta.

Dug prema Viaductu, koji iznosi 110 miliona KM s dnevnim kamatama od 18.000 KM, nastao je zbog nepoštivanja ugovora o koncesiji za izgradnju hidroelektrana od strane Vlade Republike Srpske. Spor je riješen pred Arbitražnim vijećem u Washingtonu, gdje je presuda donesena u korist Viaducta.

Prema sporazumu iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka RS, Željka Cvijanović, Vlada RS preuzela je obavezu isplate svih kazni. Neizmirenje duga već uzrokuje probleme, uključujući poteškoće BHANSA-e u dobijanju sredstava od Eurocontrola, dok je Centralna banka BiH suočena s prijetnjom pljenidbe imovine od strane Općinskog suda u Mostaru.

Stručnjaci upozoravaju da ovakav prijedlog ugrožava stabilnost Centralne banke BiH, ključne institucije za makroekonomsku stabilnost zemlje. Predlaže se da Vijeće ministara odmah donese odluku o plaćanju duga, ali uz istovremenu obustavu isplata prema RS s jedinstvenog računa dok se dug ne podmiri.

Kritičari smatraju da novac Centralne banke ne smije biti korišten za podmirenje entitetskih dugova, posebno jer ovaj dug nije ratifikovan kao vanjski dug BiH. Umjesto toga, pozivaju na primjenu zakona o uplatama prihoda i poštivanje sporazuma iz 2017. godine, kojim je Vlada RS preuzela odgovornost za isplatu.