Washington i Pariz sve se više razilaze oko prioriteta u ratu u Ukrajini, a Evropa će morati sama snositi i finansijski i vojni teret mirovne misije.
Državni sekretar SAD-a Marco Rubio i specijalni izaslanik Steve Witkoff susreli su se jučer s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i ukrajinskim zvaničnicima kako bi nastavili pregovore o mogućem okončanju rata u Ukrajini. Prema riječima francuskog zvaničnika, razgovori su bili „pozitivni i konstruktivni“ te će biti nastavljeni naredne sedmice u Londonu.
Witkoff, koji je prošle sedmice razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, sve češće pokazuje spremnost da uzme u obzir ruske zahtjeve u vezi s prekidom vatre – što sve više otkriva raskorak između evropskih i američkih prioriteta.
Dok Evropa traži veće garancije za sigurnost Ukrajine i nastavak podrške, Washington fokus preusmjerava na brzo postizanje dogovora.
Ukrajinski predsjednik Zelenski nije krio nezadovoljstvo zbog nastupa američkih diplomata, prije svih specijalnog izaslanika Witkoffa. „Vrlo je opasno kada neko svjesno ili nesvjesno širi ruske narative. On [Witkoff] nema mandat za pregovore o ukrajinskim teritorijama, jer naša teritorija pripada našem narodu.“
Rubio je, nakon sastanka s evropskim liderima, obavio i razgovor sa svojim ruskim kolegom. Portparol State Departmenta potvrdio je da su „sve strane sada upoznate s osnovnim nacrtom mirovnog prijedloga SAD-a“.
U međuvremenu, stotine evropskih vojnih planera rade na prijedlogu misije u Ukrajini. Prema pisanju The Washington Posta, razmatra se raspoređivanje između 25.000 i 30.000 evropskih vojnika, dok Velika Britanija razmatra petogodišnji vojni angažman.
No, prijedlog još nije konačan – Pariz preferira snažnije prisustvo kopnenih snaga, dok London zagovara zračnu i pomorsku misiju s ograničenim trupama na terenu. Ključno pitanje i dalje ostaje bez odgovora: da li bi Evropa bila spremna na direktan vojni sukob s Rusijom u slučaju eskalacije?
S obzirom na sve izvjesniji izostanak dodatne pomoći iz Washingtona, Evropa se suočava s mogućnošću da sama snosi i vojni i finansijski teret. Prema analizama briselskih instituta, bez američkog prisustva evropskim zemljama mogla bi biti potrebna mobilizacija do 300.000 dodatnih vojnika te povećanje odbrambenih izdvajanja na 3,5% BDP-a.
U međuvremenu, ukrajinske diplomate polažu nadu u potencijalni dogovor o mineralima s SAD-om, koji bi mogao ublažiti američku suzdržanost i potaknuti veću spremnost Washingtona da i dalje igra ključnu ulogu u budućnosti ukrajinske sigurnosti.
