Otpornost na antibiotike porasla za više od 40% u posljednjih pet godina

Borba protiv ove “tihe pandemije” zahtijeva koordinisano djelovanje: bolje laboratorije, jasne smjernice liječenja, ulaganja u nove antibiotike i racionalnu upotrebu postojećih lijekova. U protivnom, upozorava SZO, svijet bi se mogao vratiti u predantibiotsku eru, vrijeme kada obična infekcija ponovo može biti smrtonosna

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da rastuća otpornost bakterija na antibiotike predstavlja jednu od najvećih prijetnji globalnom zdravlju. Novi Globalni izvještaj o nadzoru otpornosti na antibiotike 2025 pokazuje da je između 2018. i 2023. godine zabilježen porast otpornosti kod više od 40% praćenih kombinacija patogena i antibiotika, uz godišnji rast od 5 do 15%.

Prema podacima koje je više od 100 zemalja dostavilo SZO-ovom Globalnom sistemu za nadzor upotrebe i otpornosti na antimikrobne lijekove (GLASS), u 2023. godini svaka šesta potvrđena bakterijska infekcija nije reagovala na propisani antibiotik. Riječ je o infekcijama urinarnog i probavnog trakta, infekcijama krvi i gonoreji, a izvještaj prvi put nudi procjene otpornosti za 22 najvažnija antibiotika.

Otpornost na antibiotike najizraženija je u jugoistočnoj Aziji i Istočnom Mediteranu, gdje je otporna bila svaka treća prijavljena infekcija. U Africi se otpor javlja kod svake pete infekcije. “Antimikrobna otpornost nadmašuje napredak savremene medicine i prijeti zdravlju porodica širom svijeta”, upozorio je generalni direktor SZO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. On je dodao da je ključno “da se antibiotici koriste odgovorno i da svi imaju pristup pravim lijekovima, pouzdanoj dijagnostici i vakcinama”.

Najveći teret otpornosti pada na zemlje sa slabim zdravstvenim sistemima koje nemaju dovoljno kapaciteta za dijagnostiku i liječenje bakterijskih infekcija. Posebno zabrinjava porast otpornosti kod tzv. Gram-negativnih bakterija, među kojima Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae, koje su najčešći uzročnici teških infekcija krvi, sepse i otkazivanja organa.

Više od 40% sojeva E. coli i više od 55% sojeva K. pneumoniae širom svijeta danas su otporni na cefalosporine treće generacije, antibiotike koji se koriste kao prva linija odbrane. U afričkim zemljama taj procenat prelazi 70%. Još ozbiljnije, sve više bakterija pokazuje otpornost i na karbapeneme i fluorokinolone, lijekove koji se koriste kada svi drugi zakažu. Ti antibiotici su skupi, teško dostupni i često nedostupni u zemljama sa srednjim i niskim prihodima.

Broj zemalja koje učestvuju u GLASS programu porastao je s 25 u 2016. na 104 u 2023. godini, ali SZO upozorava da gotovo polovina država i dalje ne dostavlja podatke. Još polovina onih koje učestvuju nema dovoljno razvijene sisteme za pouzdan nadzor. Upravo zemlje koje se suočavaju s najvećim izazovima najviše pate od nedostatka kapaciteta za praćenje otpornosti na antibiotike.

Generalna skupština UN-a usvojila je 2024. političku deklaraciju o antimikrobnoj otpornosti kojom se zemlje obavezuju da ojačaju zdravstvene sisteme i uvedu pristup Jedno zdravlje (One Health), koji povezuje ljudsko, životinjsko i okolišno zdravlje. SZO poziva sve zemlje da do 2030. godine dostavljaju pouzdane podatke o otpornosti i upotrebi antibiotika.

Borba protiv ove “tihe pandemije” zahtijeva koordinisano djelovanje: bolje laboratorije, jasne smjernice liječenja, ulaganja u nove antibiotike i racionalnu upotrebu postojećih lijekova. U protivnom, upozorava SZO, svijet bi se mogao vratiti u predantibiotsku eru, vrijeme kada obična infekcija ponovo može biti smrtonosna.