Da ne ispadne kako je tersluk opasna osobina, ipak treba istaći da se u bosanskoj jezičkoj praksi izrazi ters i naters nerijetko koriste za označavanje bilo kakva profila ličnosti koji pokazuje neku vrstu nefleksibilnosti i netolerancije.

Značajan broj osmanizama u bosanskom leksičkom sistemu ima ulogu nijansiranja različitih tipova značenja. I pored toga što postoje riječi kojima se vrlo lahko može objasniti adekvatna leksička ekvivalencija, takve lekseme ipak žive i imaju čvrstu funkciju u izgradnji živog jezičkog izraza. Jedna od takvih jeste i pridjev ters, riječ koja je došla iz osmanskoturskog sistema i koja doslovno znači, prema Škaljiću, naopak, a možda i „naizvratan“, što u semantičkom opisu podrazumijeva nemogućnost prilagođavanja formama ili sadržajima s kojima neki element treba imati neku vrstu kompatibilnosti. Kad se kod osobe pojavi ova osobina nekompatibilnosti i bihevioralne izvraćenosti, za nju se reče kako je naopaka odnosno kako je ters, jer takvoj obično ništa ne paše, ničemu se ne može prilagoditi, i s veoma je niskim stepenom tolerancije i fleksibilnosti. Otkuda potječe ta osobina, odgovor trebaju dati psihologija, etika, filozofija, pedagogija. Jezik je samo evidentira, označavajući datu pojavu, kao i sve druge koje se mogu javiti u kompleksnosti ljudskog bivstvovanja. Ali, da se jezik ne šali, i da bilježi i neke tvrdokornije oblike tersluka, govori i činjenica o upotrebi jedne bosanske izvedenice kojom se označava viši stepen prisustva spomenute osobine, a to je naters, leksema kojom se tipologizira posebna sorta čovjeka teške naravi, kod koje je prisutno više pojedinačnih podtipova nekompatibilnosti, postajući tako ters na višem stepenu osobine. Inače, naters je izvedeno iz konstrukcije nad + ters, iz čega je izveden spomenuti oblik.

No, da ne ispadne kako je tersluk opasna osobina, ipak treba istaći da se u bosanskoj jezičkoj praksi izrazi ters i naters nerijetko koriste za označavanje bilo kakva profila ličnosti koji pokazuje neku vrstu nefleksibilnosti i netolerancije. Tako u nekom kontekstu haman svako može imati ove osobine. Samo je pitanje kako je se osloboditi u bihevioralnom i jezičkom smislu!

Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.