Godišnji izvještaj pokazuje rast negiranja genocida za više od 50 posto u odnosu na prethodnu godinu te upozorava na jačanje dehumanizacije Bošnjaka, veličanje osuđenih ratnih zločinaca i organizovane lobističke kampanje u inozemstvu

Memorijalni centar Srebrenica predstavio je Godišnji izvještaj o negiranju genocida, u kojem je navedeno da je tokom 2026. godine zabilježeno 149 slučajeva negiranja genocida nad Bošnjacima, što predstavlja zabrinjavajući porast u odnosu na 99 slučajeva evidentiranih godinu ranije. U dokumentu se naglašava da poricanje zločina ostaje široko rasprostranjeno uprkos izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine iz 2021. godine, kojima su negiranje genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca službeno kriminaliziran

Autori izvještaja upozoravaju da se negatorski narativi i dalje nesmetano pojavljuju u političkom diskursu, medijima, institucijama i na društvenim mrežama, dok izostanak dosljednog i odlučnog institucionalnog odgovora direktno doprinosi atmosferi nekažnjivosti.

Struktura prikupljenih podataka pokazuje da su 94 slučaja svrstana u kategoriju aktivnog negiranja genocida, 23 slučaja odnose se na relativizaciju ili opravdavanje zločina, a 21 predstavlja javnu podršku osuđenim ratnim zločincima bez direktnog spominjanja samog genocida. U devet slučajeva zločin je priznat, ali je osporena njegova pravna kvalifikacija, dok su dva slučaja označena kao trijumfalizam, odnosno otvoreno slavljenje genocida. Posebno je istaknuto da društvene mreže postaju sve značajniji prostor za širenje ovih narativa, pri čemu se sporni sadržaji često uklanjaju prije nego što nadležni organi uspiju utvrditi njihov izvor i autore.

Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić istakao je da Centar već šestu godinu zaredom sistematski prati i dokumentuje ove pojave kako bi uspostavio trajni arhiv javnog govora o Srebrenici. On je naglasio da će trenutni politički pritisci proći, ali da će za nekoliko decenija ostati jasno zapisano ko je i na koji način govorio o Srebrenici tri decenije nakon počinjenog genocida.

Suljagić je dodao da negiranje nije pitanje prošlosti, nego direktan pokušaj revizije historijskih činjenica i oblikovanja budućnosti, ukazujući i na vezu između lobističkih aktivnosti predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i međunarodnih kampanja, čiji je cilj pretvaranje genocida u politički kapital namijenjen krajnjoj desnici na Zapadu.

Koordinator tima za monitoring Edin Ikanović potvrdio je da podaci nedvosmisleno ukazuju na rast negativnih trendova. On je naveo da su među osobama koje najčešće negiraju genocid i dalje vodeći pojedini političari iz Bosne i Hercegovine i Srbije, na čelu s predsjednikom SNSD-a Miloradom Dodikom, dok se kao glavne medijske platforme za promociju takvih stavova izdvajaju Novinska agencija SRNA i Radio-televizija Republike Srpske.

Urednik izvještaja Tarik Močević ocijenio je da izostanak očekivanih rezultata nakon kriminalizacije negiranja genocida zahtijeva ozbiljnu analizu, posebno upozorivši na organizovanu kampanju dehumanizacije Bošnjaka. Močević je podsjetio na teorijske okvire prema kojima dehumanizacija predstavlja jednu od ključnih faza koje prethode najtežim zločinima, izrazivši nadu da će buduća sudska praksa omogućiti efikasnije procesuiranje ovih djela, s obzirom na to da dosadašnji rezultati pravosuđa nisu proporcionalni razmjerama problema.

Poseban segment ovogodišnjeg izvještaja obuhvata analizu međunarodnih lobističkih aktivnosti vlasti Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama, koju je predstavio politolog Jasmin Mujanović. On je naveo da je nakon ukidanja većine američkih sankcija Miloradu Dodiku krajem 2025. godine pokrenuta intenzivna i milionski vrijedna kampanja.

Analizom javno dostupnih ugovora i medijskih istupa u SAD-u, utvrđeno je da se te aktivnosti isprepliću s narativima o negiranju genocida i predstavljanjem Bošnjaka kroz prizmu sigurnosnih i ideoloških prijetnji, s ciljem osiguravanja međunarodne podrške za normalizaciju posljedica genocida.

Autori su na kraju poručili da će Memorijalni centar Srebrenica nastaviti trajno dokumentirati sve oblike negiranja, veličanja zločinaca i dehumanizacije, kako bi stvorio vjerodostojnu i nepobitnu arhivu dostupnu istraživačima, pravosudnim organima i cjelokupnoj javnosti.