Na piatnje novinara da komentira poziv na osnivanje trećeg entiteta ili kako se to sada zove – izborne jedinice, Hodžić je odgovorio da bi bilo drugačije analizirati da to dolazi iz Bosne i Hercegovine, od predstavnika hrvatskog naroda.

Domovinski pokret (DP) najavio je za danas predstavljanje Deklaracije o uspostavi hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. O najvljenoj deklaraciji u programu televizije N1 govorio je saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine Armin Hodžić. U uvodu je istaknuo da na jučerašnjem sastanku vladajuće kolicije nije predstavljen sadržaj deklaracije, iako je bilo razgovora o tome. On očekuje da će deklaracija biti predstavljena danas nakon sastanka predstavnika DP-a sa ministrom vanjskih i evropskih poslova. Ipak, smatra da prema onome što je do sada objavljeno u medijima, već možemo vidjeti da to neće biti dobro.

Na piatnje novinara da komentira poziv na osnivanje trećeg entiteta ili kako se to sada zove – izborne jedinice, Hodžić je odgovorio da bi bilo drugačije analizirati da to dolazi iz Bosne i Hercegovine, od predstavnika hrvatskog naroda.

“Šta i da Sabor usvoji takav dokument? On nema nikakav pravni učinak na Bosnu i Hercegovinu, ali proizvešće napetost u periodu kada je BiH u izbornoj kampanji. Mi govorimo o najgorem mogućem tajmingu. Sadržaj te deklaracije, one prve najave, već je kontaminirao tu priču. Nemoguće je usvojiti bilo šta a da ne izazove pogoršanje odnosa sa susjednom Bosnom i Hercegovinom. Ja mislim da to nije dobro ni za Hrvate u BiH – to vidimo i po njihovim opreznim reakcijama, svjesni su da to usijava atmosferu, i to pred izbore. Nadam se da će u Hrvatskoj doći do malo više političke zrelosti i odgovornosti prema narodu u Bosni i Hercegovini jer mi smo im prvi susjedi i mi ćemo im prvi pomoći za sve što im treba, bez obzira na nacionalnost, ali mislim da im ovako više odmažemo nego pomažemo”, kazao je Hodžić.

Dio sadržaja deklaracije, kako su ranije prenijeli mediji, jeste i “preispitivanje hrvatskog državljanstva građanima Bosne i Hercegovine”. Hodžić ističe da treba sačekati i vidjeti šta zaista piše u deklaraciji o tome. Komentirajući to pitanje, kazao je da u Hrvatskoj nekome možete oduzeti državljanstvo ako se dokaže da ga je stekao na nelegalan način, i postoje institucije koje se time bave. Ako one donesu takav pravorijek, bez obzira na to odakle je neko porijeklom, onda pravosudne institucije postupaju po tome.

“Ali ako vi nekome želite oduzeti državljanstvo na osnovu toga što ima drugačije političke stavove od vas, ja ne mogu naći sličan primjer. To zaudara na neke režime na koje se kolege iz DP-a sablažnjavaju. Zar ćemo mi sada u 2026. oduzimati ljudima državljanstvo – temeljem čega? Temeljem njihovog stava o pitanjima u Bosni i Hercegovini? Hoćemo li formirati neku komisiju pa će ona sjesti i gledati: ‘Vi ste pisali ovo na FB-u, u novinama, i aha – sad vam uzimamo državljanstvo’? Kad je bio TradeFest i panel ‘Neuspjela država Bosna i Hercegovina i nužnost trećeg entiteta’, ja sam tada reagovao da pokažem javnosti da to nije službena politika R. Hrvatske i većine građana Hrvatske. Mi vidimo sada jednu prirodnu atmosferu u Bihaću, Gradačcu, gleda se utakmica Hrvatske, u Zagrebu Bosne i Hercegovine… Vidite da je to prirodno, ljudi su upućeni jedni na druge. Nas niko ne mora učiti da živimo zajedno, mi to jako dobro znamo. Znamo poštovati Božić i Bajram, niti zvono smeta munarama niti ezan crkvama, mi stoljećima živimo zajedno. Sad vidimo ko to komentariše – recimo kolega Grmoja, nije mogao postati gradonačelnik jednog malog grada, a uređivao bi vanjsku politiku. Mislim da ovo neće postati službena politika Hrvatske, a vidjeli smo to kroz reakcije HDZ-a i premijera Plenkovića. U Bosni i Hercegovini ne može niko nametati rješenja – ni Bošnjaci, ni Hrvati, ni Srbi, ni visoki predstavnik. Bosni i Hercegovini je potreban dogovor, neopterećen dijalog, da ljudi sjednu za sto i vide kako nešto riješiti. Tamo su ljudi u jednom grču i strahu: Bošnjaci u strahu od disolucije države, Hrvati od majorizacije jer su najmalobrojniji, Srbi od gubitka manjeg entiteta RS jer je nastao na ratnom zločinu. U takvoj atmosferi smanjen je manevarski prostor da mogu neopterećeno sjesti i razgovarati. Svi su u nekom bunkeru i čekaju potez drugoga, i to je reakcija na reakciju i fundamentalno se ništa ne događa. Svi mi koji smo izvan tog kruga trebali bismo pomoći ono što možemo”, rekao je Hodžić.

Hodžić je mišljenja da ovo neće pomoći nikome, ni Hrvatima u BiH zbog kojih se navodno to radi, pomoći će možda Domovinskom pokretu, i to je upitno. Vidimo da se i ta supstanca deklaracije mijenja od prvobitnog teksta koji je zaista bio pretjeran. Mislim da je nepovratno kontaminirana mogućnost da se takva deklaracija usvoji i da bude na dobrobit naših odnosa s BiH.

Prema njegovim riječima, godinama se vode pregovori o izmjenama Izbornog zakona. Nije donesen finalni prijedlog kako riješiti to pitanje. Činjenica je da su Bošnjaci i Hrvati u FBiH izmiješani, žive zajedno. Nemate situaciju kao u manjem entitetu gdje je homogena struktura zbog etničkog čišćenja.

“Ja smatram da se politički predstavnici u BiH trebaju usaglasiti kako izmijeniti Izborni zakon da se svi osjećaju jednakopravno. Bilo bi suludo da ja iz Zagreba njima govorim kako će oni riješiti stvari. Kao što ne bi bilo uredu da neko iz Sarajeva nama ovdje govori šta da radimo. Kolega Grmoja i DP vole se predstavljati kao zaštitnici Hrvata u BiH, izigravati mogućnost da mogu urediti situaciju u BiH, ali realnost je drugačija. Postoje načini kako tim ljudima pomoći. Evo, nedavno je potpisan sporazum o graničnim prelazima, to je jedna od top tri teme kojima sam se bavio otkako sam ušao u Sabor. Mnogo ljudi iz BiH i Hrvatske mi se javilo s problemima prelaska granica – to je poboljšano, nije riješeno, ali je poboljšano. To je palo u drugi plan zbog pitanja kao što je ova deklaracija. Ljudi me pitaju je li stvarno da Hrvati tako gledaju Bošnjake. Ja govorim da to zaista nije tako”, kazao je Hodžić.

Dodao je kako ova tema, prije nego što je izašla u javnost, nije bila tema koalicijskih sastanaka, barem onih na kojiam je bio prisutan.

“Mislim da je promašena metodologija, tajming i sadržaj. Posebno pitanje državljanstva, meni to zvuči kao neka komedija. To možda dobro zvuči na FB-u, ali nije realno. Meni to zvuči kao neka ucjena: ili ćete podržavati ovo što mi želimo ili ćete vratiti državljanstvo. Ali da ja ne prejudiciram stvari, možda tamo piše nešto drugo”, kazao je Hodžić.

Na pitanje novinara da li bi mogao pozvati Bošnjake da ne nameću, da ne biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Hodžić je odgovorio, da iako je pred svake izbore imao upite od raznih političkih stranaka za podršku, nikada “nismo sugerisali za koga da neko u FBiH glasa ili ne glasa, niti smo na bilo koji način logistički i administrativno pomagali”.

Istaknuo je da Hrvatska ima apsolutno pravo da brine o svakom Hrvatu izvan Hrvatske, pa i u BiH.

“Vidimo da Hrvatska ulaže mnogo sredstava i to zaista podržavam. Ja sam pripadnik manjine ovdje i znam koliko znači ta podrška. BiH je skrojena po jednom etničkom principu i svaka uloga se bira po tom etničkom principu i tu činjenicu moramo poštovati. Ovdje je došlo do nekoliko anomalija kroz razne odluke, ali mislim najviše zbog demografskog pada – kod Hrvata se to najviše osjeti. Uređenje u BiH je toliko kompleksno da su i ljudi koji tamo žive zbunjeni, a kamoli mi koji živimo izvan. I ja budem iznenađen nekim odlukama, iako sam politolog. Oni su ti koji trebaju sjesti i reći: ‘Ovo je okvir, ovo je način i ovo je dogovor’. Onda mi ostali to moramo podržati i pomoći u implementaciji. Jedno je nešto dogovoriti, ali drugo je nešto provesti u praksi. Ovdje i međunarodna zajednica želi previše utjecati, a premalo razumije. Ne, ne treba međunarodna zajednica, pa ni EU, nametati takvo rješenje. Rješenje mora proizaći iz dogovora tri naroda”, kazao je Hodžić.

Govoreći o hrvatskoj izbornoj jedinici, trećem entitetu, Hodžić je kazao da ne vidi kako je to tehnički provodivo.

“Ljudi žive izmiješano, ima nekih homogenijih sredina, ali takva ideja ne treba doći odavde, njen korijen mora doći iz BiH. Ako Hrvati u BiH to smatraju rješenjem, o tome se može razgovarati. Mi u Hrvatskoj možemo biti mostić saradnje. Pazite, jako puno je Bošnjaka u Domovinskom ratu branilo Hrvatsku i dali su svoje živote. Ja sam rođen u Hrvatskoj, Hrvati su moja braća bez obzira na to gdje su. Opredijeljen sam da pomognem u poboljšanju odnosa ako ikako mogu”, kazao je Hodžić.