Nakon sedmica blokade kojom je Atena branila svoju pomorsku industriju, 21. paket sankcija Evropske unije protiv Rusije jedva je prošao
Evropska unija provela je godine u teškim borbama prilikom usvajanja svakog pojedinačnog paketa sankcija protiv Rusije nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine. U većini slučajeva problem je imao ime i prezime: Viktor Orbán, premijer Mađarske. Međutim, nakon poraza orbanizma na mađarskim parlamentarnim izborima i pobjede opozicione stranke Tisza, čiji je lider Péter Magyar preuzeo funkciju premijera, u Briselu se proširila nada da će karakteristične blokade iz Budimpešte konačno nestati.
Unatoč tome, dvadeset prvi paket sankcija bio je blokiran sedmicama. Ministri, diplomate i ambasadori pri EU vodili su maratonske pregovore kako bi pomjerili stvari s mrtve tačke. Mjere su konačno usvojene, paket uključuje produženje ograničenja cijene ruske nafte na godinu dana, finansijske restrikcije za ruski sektor te zamrzavanje imovine i zabranu putovanja u EU za rekordno velik broj pojedinaca, najveći u jednom paketu u posljednje četiri godine.
Ipak, do dogovora se došlo uz ogroman trud. Kako Orbána više nema na toj poziciji, postavilo se pitanje ko je novi „glavni blokator“ Evropske unije. Riječ je o 80-godišnjem Georgeu Prokopiouu, magnatu pomorske industrije i vlasniku teretnog pomorskog carstva. Unutar njegovog poslovnog kompleksa nalazi se i kompanija Dynagas, specijalizovana za prevoz ukapljenog prirodnog gasa (LNG), koja raspolaže flotom ledolomaca Arc-7, ključnih za izvoz GNL-a iz ruske baze Yamal LNG u Sibiru.
Grčka vlada smatrala je da bi mjera iz novog paketa sankcija, koja zabranjuje kompanijama učešće u izvoznim aktivnostima, mogla uništiti Dynagas. S druge strane, Evropska komisija je smatrala da je ta zabrana već dogovorena u okviru devetnaestog paketa sankcija iz 2025. godine. Atena je insistirala da se ta mjera, koja predviđa potpunu zabranu kupovine, uvoza ili prevoza ruskog GNL-a s početkom primjene od 1. januara 2027. godine, ukloni ili odgodi.
Grčka je ranije glasala za drugu uredbu kojom se uspostavlja zabrana uvoza ruske energije od 2027. godine, kojoj su se protivile Mađarska i Slovačka, a koja je usvojena na osnovu trgovačke politike kako bi se zaobišao veto pojedinačnih država članica. Međutim, paket sankcija, kao dio vanjske politike, zahtijeva potpunu konsenzus svih 27 članica.
Za konzervativnu vladu Kyriakosa Mitsotakisa pomorski sektor je od presudne važnosti, nosi oko sedam posto nacionalnog BDP-a i predstavlja diva unutar pomorske industrije Evropske unije, kontrolirajući čak 60 posto evropske flote. Kompromis kojim je Grčka deblokirala paket sastoji se u tome da će se dozvoliti nastavak izvoza GNL-a u treće zemlje za ugovore skopljene prije 24. februara 2022. godine, čime su aktivnosti grčkih brodara u velikoj mjeri zaštićene.
Atena nije bila jedina koja je stvarala prepreke. Grčko „ne“ izazvalo je domino efekat, pa su i druge nacionalne delegacije počele izražavati rezerve prema različitim dijelovima paketa. Mnogi to vide kao jedan od prvih jasnih znakova zamora od sankcija među evropskim prijestolnicama, budući da je nakon dvadeset rundi sve teže kreirati mjere koje ne pogađaju ključne interese samih država članica.
Unatoč tome, Evropska komisija je uspjela ukloniti prigovore većine država, uključujući i Austriju, svodeći glavni otpor na Grčku. Paralelno s tim, uvoz ruskog ukapljenog prirodnog gasa u EU porastao je za 11 posto, pri čemu je značajan rast zabilježen u Španiji, Francuskoj, Holandiji i Belgiji.
Grčki ambasador pri EU naišao je na malo razumijevanja među kolegama, od kojih mnogi predstavljaju zemlje koje su morale nanijeti ozbiljnu štetu vlastitoj industriji u prethodnim paketima sankcija kako bi se oslabila ruska ekonomija.
Druga kompanija magnata Prokopioua, Dynacom, ostvarila je više od milijardu eura profita prevozeći rusku sirovu naftu od 2023. godine, prema podacima koje je prikupio Financial Times. Iako je to poslovanje bilo legitimno jer se nafta prodavala ispod gornje granice cijene koju je postavila grupa G7, ostalo je politički osjetljivo. Procjenjuje se da su grčke pomorske kompanije od početka invazije na Ukrajinu ostvarile blizu 4,3 milijarde eura profita
IZVOR: Bosna.hr, El Confidencial
