Odbor za mir dalje je naveo da je Kosovo rasporedilo vojnike u Izrael početkom proljeća, znatno ranije nego što je javno objavljeno, te da oni “predvode planiranje u logistici i civilnim posadama”, kao i da djeluju u Gazi na uklanjanju “neeksplodiranih ubojnih sredstava”.
Nakon odobrenja Izraela, Kosovo je ove sedmice zvanično pristupilo kontroverznijem takozvanom Odboru za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa i Međunarodnim stabilizacijskim snagama (ISF) za Gazu.
U saopštenju na platformi X, Odbor za mir nazvao je ceremoniju potpisivanja “prekretnicom” koja je podvukla “predanost Kosova misiji ISF-a i njegovu kontinuiranu podršku strateškim ciljevima u Trumpovom Mirovnom planu od 20 tačaka”.
Odbor za mir dalje je naveo da je Kosovo rasporedilo vojnike u Izrael početkom proljeća, znatno ranije nego što je javno objavljeno, te da oni “predvode planiranje u logistici i civilnim posadama”, kao i da djeluju u Gazi na uklanjanju “neeksplodiranih ubojnih sredstava”.
Kosovska misija se, međutim, pokazala kontroverznom u ovoj većinski muslimanskoj zemlji, gdje su građani održavali propalestinske proteste i izražavali jasnu solidarnost s patnjom Palestinaca usred tekućeg genocida u Gazi.
Naspram toga, Kosovska politička elita je — bilo iz straha ili iz ideoloških razloga — pristala na zahtjeve Trumpove administracije koji se poklapaju s izraelskim interesima.
Kosovaki premijer lijevog opredjeljenja, Albin Kurti, 30. marta je izjavio: “Spremni smo učestvovati i pomoći narodu Gaze, jer smo i sami od 1999. godine bili i ostali korisnici pomoći međunarodnih snaga.”
Međunarodne snage predvođene SAD-om su 1999. godine bombardovale Srbiju dva i pol mjeseca kako bi zaustavile etničko čišćenje albanskog stanovništva na Kosovu.
Kurtijeva paralela između ova dva slučaja mogla bi poslužiti kao koristan politički alat za uvjeravanje domaće javnosti koja se oštro protivi genocidu u Gazi. Međutim, to je također izazvalo nevjericu i čuđenje.
“To poređenje je, po mom mišljenju, u potpunosti neuvjerljivo”, rekla je Brunilda Pali, docentica za dinamiku i rješavanje konflikata na Odsjeku za političke nauke Univerziteta u Amsterdamu.
“Međunarodna intervencija na Kosovu uslijedila je nakon genocidnog rata u kojem je međunarodna zajednica prepoznala tešku humanitarnu katastrofu”, izjavila je Pali za Middle East Eye.
“Gaza predstavlja fundamentalno drugačiji problem”, dodala je, naglašavajući da “kao glavni sponzor izraelskog genocida u Gazi, SAD uopće nema kredibilitet mirotvorca.”
Pomaganje kontroverznom projektu
Poput Srbije nekada, Izrael se pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) suočava s optužbama za genocid u Gazi.
ICJ — sud na koji se Kosovo oslanjalo kako bi učvrstilo sopstveni suverenitet — presudio je 2024. godine da je izraelska okupacija Zapadne obale i Istočnog Jerusalema nezakonita prema međunarodnom pravu.
Međunarodni krivični sud također je izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Za razliku od Srbije, međutim, Izrael ima pravo veta na to ko ulazi u Gazu i ko učestvuje u Međunarodnim stabilizacijskim snagama.
“Učešće bi moglo izložiti i kosovske vojnike i kosovsku vladu značajnim pravnim i reputacijskim rizicima, posebno ako bi to međunarodno raspoređivanje olakšalo prisilno raseljavanje, učvrstilo izraelsku kontrolu nad Gazom ili na drugi način doprinijelo međunarodno nezakonitom postupanju”, rekla je Pali.
Čini se da albanske političare na Kosovu ne brine previše ni to što su izraelski ministri iznijeli detaljne planove za etničko čišćenje autohtonog stanovništva Gaze i njegovo zamjenjivanje isključivo jevrejskim naseljima.
Dok su Albanci 1999. godine dočekali međunarodne snage zbog zaštite koju su pružale, ISF pod pokroviteljstvom SAD-a i Izraela ušao je u Gazu s sasvim drugačijom svrhom.
“Učešćem u ISF-u, Kosovo zapravo traži od Palestinaca da prihvate međunarodnu sigurnosnu arhitekturu u kojoj jedna od glavnih strana odgovornih za genocid u Gazi — a to je SAD — zadržava znatan uticaj na sigurnosno okruženje, dok palestinsko stanovništvo ima ograničenu kontrolu nad institucijom koja određuje njegovu političku budućnost”, rekla je Pali.
Osam nezavisnih stručnjaka UN-a zajednički su opisali Odbor za mir kao “ilegalan i nelegitiman manevar moćnih država vođen nostalgijom i pohlepom”.
Odbor je, kako navode, prekršio pravo Palestinaca na samoopredjeljenje i predstavlja ništa manje do kolonijalnu upravu.
Palestinska grupa za ljudska prava Al-Haq opisala je Odbor i ISF kao “nacrt za trajna stranu okupaciju i de facto aneksiju velikih dijelova Gaze”.
Vlastita sigurnost
Shpend Kursani, predavač međunarodnih odnosa na Institutu za političke studije Johan Skytte pri Univerzitetu u Tartuu u Estoniji, napomenuo je da su Kosovo, Albanija i Maroko “pažljivo probrane zemlje s muslimanskom većinom… uz puno odobrenje Izraela”.
Osim održavanja dobrih odnosa s Izraelom, ove zemlje su tu da “uljepšawu” to raspoređivanje “i poruče stanovnicima Gaze da su to… muslimanske zemlje koje su došle u Gazu da joj pomognu”, rekao je Kursani za MEE.
“Ovo je Trumpova privatna inicijativa. Odbor za mir nema nikakav međunarodni status”, rekao je Kursani. “Na to se gleda kao na Trumpov privatni projekat, zapravo skoro kao na paralelnu inicijativu u odnosu na napore Ujedinjenih nacija i njihovu glavnu mirovnu misiju.”
Kosovo još nije primljeno u UN, prvenstveno zbog protivljenja Kine i Rusije. U eri nepredvidivog Trumpovog predsjedavanja, Kosovo se nalazi pred vrlo suženim izborom.
Ako Trump može prijetiti invazijom na Grenland ili preispitivanjem britanskog suvereniteta nad Falklandima, neki na Kosovu se pitaju šta bi mogao uraditi maloj balkanskoj naciji, nesigurno smještenoj na međunarodnoj hijerarhijskoj ljestvici.
“Čini se da Kosovo daje prioritet svom savezništvu sa SAD-om, u nadi da će očuvati vlastitu sigurnost i suverenitet praćenjem vanjskopolitičkih inicijativa SAD-a, poput Odbora za mir”, rekla je Sidita Kushi, docentica političkih nauka na koledžu Mount Holyoke u SAD-u.
Na Kosovu se nalazi Kamp Bondsteel, najveća vojna baza na Balkanu u kojoj je smješteno oko 1.000 američkih vojnika. Te snage se uglavnom smatraju jedinom branikom protiv srpskog revanšizma.
Trump je već zaprijetio da će narušiti evropski sigurnosni poredak povlačenjem trupa iz Njemačke zbog njenog oklijevanja da učestvuje u izraelsko-američkom ratu protiv Irana.
“Ali, naravno, poslušno savezništvo i zahvalnost ne garantuju Kosovu dugoročno povoljan položaj kod SAD-a, kao što je nedavna historija i pokazala”, primijetila je Kushi, aludirajući na Grenland i Falklande.
“Ipak, s malo drugih prirodnih saveznika u regiji, i Kosovo i Albanija su stjerani između čekića i nakovnja, a njihove političke elite biraju slijediti procjenjene geopolitičke interese i status quo umjesto nespornih obzira prema ljudskim pravima”, dodala je.
Izvor: MEE
