Migracije nisu bile samo pitanje čovječnosti, rekao je, već su – u zemlji u kojoj je natalitet među najnižima u EU – bile jedino realno sredstvo za rast ekonomije i održavanje socijalne države.

Od Madrida do Barselone, restorani i barovi su prepuni ljudi, a rezervacije su postale neophodne za sve, od finih restorana do vrhunskih hotela.

To je uvid u to kako je Španija postala najdinamičnija evropska ekonomija – koju je Economist proglasio najboljom na svijetu 2024. – dijelom potaknuta onim što su analitičari opisali kao upadljivo drugačiji pristup vlade prema migracijama, piše Guardian.

Ova razlika je otkrivena krajem prošle godine kada je španski premijer dao oštro upozorenje o migracijama. Ali za razliku od svojih kolega u Italiji, Njemačkoj ili Francuskoj, Pedro Sánchez je namjeravao okupiti zemlju iza značajno drugačijeg pristupa.

„Španija treba da bira između otvorene i prosperitetne zemlje ili zatvorene, siromašne zemlje“, rekao je on u parlamentu u oktobru. “To je tako jednostavno.”

Migracije nisu bile samo pitanje čovječnosti, rekao je, već su – u zemlji u kojoj je natalitet među najnižima u EU – bile jedino realno sredstvo za rast ekonomije i održavanje socijalne države.

Mjesecima kasnije, njegov stav je izgleda bio podržan ekonomskim podacima: španska ekonomija je prošle godine porasla za 3,2%. Ovo je daleko nadmašilo njemačku kontrakciju od 0,2%, rast Francuske od 1,1% i rast Italije od 0,5%. Brojka je također ispred Britanije, čiji je ukupni BDP porastao za 0,9 posto prošle godine i Holandije od 0,8 posto.

Drugačiji pritup

Presudno za ovaj rast bilo je kretanje ljudi, rekao je Javier Díaz-Giménez, profesor ekonomije na IESE Business School. “To je urađeno s puno turista i puno imigranata.”

Rekordnih 94 miliona turista posjetilo je Španiju prošle godine – 10% više u odnosu na prethodnu godinu – otvarajući radna mjesta u hotelima, restoranima i drugim turističkim uslugama. Visoke stope migracije omogućile su Španiji da iskoristi prednost i gurne nivoe nezaposlenosti na najniže od 2008. godine, jer su migranti popunili praznine na tržištu rada na kojem radno sposobno stanovništvo stari.

Drugi faktori su takođe u igri. Obilje obnovljivih izvora energije od vjetra i sunca u Španiji pomoglo je da energija ostane relativno jeftina, dok su fondovi EU za oporavak od Covida ojačali ekonomiju, a vlada predvođena socijalistima imala je deficit za financiranje inicijativa kao što su podizanje penzija i zapošljavanje u javnom sektoru. “Ako dobijete ovu kombinaciju, teško je pobijediti”, rekao je Díaz-Giménez.

Nakon godina gledanja kako tvrdokorni stavovi krajnje desnice o migracijama postaju mejnstrim, analitičari su brzo istakli kako je Španija drugačija. „Jedan izvanredan aspekt nedavnog učinka Španije bila je uloga imigracije“, napominju ekonomisti JPMorgana u nedavnom istraživačkom izvještaju. “U 2022. godini zabilježena je najveća neto migracija u posljednjih 10 godina, blizu tri četvrtine miliona pojedinaca.”

Rezultat je bio radno sposobno stanovništvo koje se skoro udvostručilo u poređenju sa drugim zemljama zapadne Evrope. Od 468.000 radnih mjesta otvorenih širom Španije prošle godine, otprilike 409.000 su popunili migranti ili ljudi s dvojnim državljanstvom, mnogi od njih iz Latinske Amerike, ali i iz cijele Evrope i Afrike. “Sve u svemu, analiza Banke Španije sugerira da je imigracija doprinijela preko 20% rastu BDP-a po glavi stanovnika,” napominje JPMorgan.

Špansko iskustvo dolazi kada se zemlje širom Evrope bore sa naizgled nerješivom dilemom. Dok se političari krajnje desnice i desnice nadmeću za glasove prodajući neprijateljstvo prema migrantima, starenje stanovništva smanjuje broj radnika koji mogu plaćati penzije i podržavati državu blagostanja.

Dok se Njemačka priprema za glasanje na izborima 23. februara, burna kampanja je nagovijestila kako sve veća retorika oko migracija djeluje protiv potreba privrede.

Dok su neki političari pozivali Sirijce u Njemačkoj da se vrate u svoju domovinu, studija njemačkog ekonomskog instituta istakla je da oko 80.000 Sirijaca radi u sektorima koji se suočavaju s velikim nedostatkom radne snage, od automobilske industrije do stomatologije i brige o djeci.

Više od 5.000 sirijskih ljekara također je zaposleno u zemlji, što znači da bi povratak mogao rezultirati “kritičnim nedostatkom” medicinskih usluga, navodi se.

Studije provedene širom Evrope i SAD-a već dugo pokazuju ekonomske prednosti migracije, rekao je Jean-Christophe Dumont, šef OECD-ovog odjela za međunarodne migracije. „Ono što je jasno je da migracija daje pozitivan doprinos privredi, pod uslovom da se njome dobro upravlja.

Vlada pomaže integraciju

Uloga migracije će vjerovatno postati značajnija u narednim godinama, kako stanovništvo zemalja OECD-a bude opadalo, a ljudi imali manje djece, rekao je Dumont. “Ali tom migracijom treba dobro upravljati”, dodao je on, navodeći napore da se osigura da migranti nauče lokalni jezik, da se njihove kvalifikacije priznaju i da imaju pristup smještaju.

U Španiji – koja je posljednjih godina postala jedan od glavnih primatelja migranata u EU – vlada je obećala da će ulagati u poboljšanje integracije, od pomoći migrantima u snalaženju na tržištu rada kako bi se osiguralo da nisu ograničeni na niskokvalificirane, nisko plaćene poslove, do smanjenja birokratskih zahtjeva za boravak.

Bio je to uvid u delikatan balans koji se traži od vlada, rekao je Rafael Doménech, šef ekonomske analize u španskoj banci BBVA.

Relativna otvorenost Španije prema migracijama “svakako je prednost i prilika, ali njome se mora dobro upravljati”, rekao je Doménech. “Ako ne, to može dovesti do velikih neravnoteža i tenzija koje se mogu pretvoriti u društvene nemire ili podstaći populizam”, rekao je. On je naveo stambenu krizu u zemlji kao potencijalnu žarišnu tačku.

Upozorio je da je prerano da se izvlače bilo kakve sveobuhvatne pouke iz Španije, zemlje u kojoj su migranti sa manje od 2% stanovništva 1998. godine prešli na više od 15% u dvije decenije. “Ostaje da se vidi kako će se ovo odigrati”, rekao je Doménech, koji je ukazao na zemlje poput Danske, gdje je krajnja desnica uspješno pretvorila migraciju u polarizirajuću tačku razgovora nakon godina relativne otvorenosti.

“Mislim da smo tek počeli ovdje”, rekao je. “Bilo bi dobro da se ovaj razgovor održi za pet ili 10 godina od sada, kako bismo mogli ocijeniti koliko je Španija uspjela.”