Iranska blokada fokusirana je na najuži dio tjesnaca, širok tek 35 kilometara, dok je američka barijera postavljena istočnije, na ušću Omanskog zaljeva u Indijski okean. Na tom potezu od 300 kilometara raspoređeno je desetak američkih ratnih brodova, predvođenih nosačem aviona USS Abraham Lincoln, uz podršku brojnih letjelica koje nadziru svaki pokret od ponedjeljka, kada je blokada stupila na snagu
Dvostruka iransko-američka blokada Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih arterija za svjetsku opskrbu energentima, pretvorila je ovaj plovni put u opasnu igru mačke i miša. Dok krhki prekid vatre stoji na staklenim nogama, trgovački brodovi koriste čitav arsenal neregularnih taktika i diverzantskih manevara kako bi iskoristili pravne praznine i izbjegli direktnu konfiskaciju.
Iranska blokada fokusirana je na najuži dio tjesnaca, širok tek 35 kilometara, dok je američka barijera postavljena istočnije, na ušću Omanskog zaljeva u Indijski okean. Na tom potezu od 300 kilometara raspoređeno je desetak američkih ratnih brodova, predvođenih nosačem aviona USS Abraham Lincoln, uz podršku brojnih letjelica koje nadziru svaki pokret od ponedjeljka, kada je blokada stupila na snagu.
Centralna komanda SAD-a svakodnevno objavljuje bilanse operacije, tvrdeći da barijera nije probijena. Prema njihovim izvještajima, u prva 72 sata operacije 14 brodova je prisiljeno na okretanje i povratak. Među njima je i Rich Starry, tanker u kineskom vlasništvu pod američkim sankcijama, koji je prevozio 250.000 barela metanola. Iako je bio prvi koji je prošao kroz sam tjesnac nakon uvođenja mjera, presretnut je u Omanskom zaljevu te se trenutno nalazi usidren kod iranskog otoka Qešm.
Analitičari primjećuju specifičan obrazac američkog djelovanja. Daniel Mueller, viši analitičar u kompaniji za upravljanje pomorskim rizicima Ambrey, navodi da se američka mornarica odlučila za „distancirajuću blokadu“. Cilj nije potpuno zatvaranje tjesnaca, već restrikcija saobraćaja prema iranskim lukama, dok se neutralnim brodovima formalno dopušta prolaz.
Ipak, pravila su sve restriktivnija. SAD su izdale Navtex upozorenje kojim najavljuju da će njihove snage vršiti inspekcije, pa čak i zapljene svakog plovila pod američkim sankcijama ili onih za koje postoji sumnja na krijumčarenje energenata. Upravo ta neizvjesnost potiče nagli porast upotrebe neregularnih manevara.
Izvještaj obavještajne firme Windward potvrđuje da je u prvih 48 sati blokade kroz tjesnac prošlo 19 brodova. Dok neki mijenjaju krajnje odredište kako bi prikrili uplovljavanje u iranske luke, drugi pribjegavaju drastičnijim metodama koje su postale uobičajene nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Međunarodni propisi nalažu da veliki brodovi moraju stalno imati uključene transpondere povezane sa Sistemom automatske identifikacije (AIS), koji emituje podatke o imenu, poziciji i ruti. Međutim, tzv. „mračna flota“ (dark fleet) rutinski gasi ove uređaje. Opasnija tehnika je „spoofing“,namjerno manipulisanje podacima tako da se prikazuje lažna pozicija ili istorija navigacije.
„To stvara ogromne rizike u ovako zakrčenim vodama i povećava vjerovatnoću sudara,“ upozorava Mueller, dodajući da takva netransparentnost ugrožava cjelokupni lanac pomorskog osiguranja i logistike.
Posebno bizaran fenomen su „zombi brodovi“. Radi se o taktici preuzimanja identiteta plovila koja su odavno povučena iz upotrebe ili izrezana u staro gvožđe. Primjer je tanker Race, koji koristi identifikaciju broda otpisanog prije više od decenije. Iako se zvanično vodi da je teret ukrcao u iračkoj Basri, Lloyd's List vjeruje da je riječ o iranskoj nafti ukrcanoj direktno ili putem transfera s broda na brod. Procjenjuje se da je čak polovina prijavljenih pristajanja u iračkoj luci Khor al-Zubair zapravo lažna, služeći isključivo kao paravan za iranski izvoz.
Uprkos visokoj tehnologiji obmane, američka vojska naglašava da ovi trikovi imaju ograničen domet. Uz optičke radare i uređaje za presretanje radio signala, pa čak i mobilnih poziva posade, fizičko presretanje ostaje najjači adut. Situacija u Hormuzu tako ostaje na ivici incidenta, gdje se svaka digitalna laž može pretvoriti u vrlo stvaran vojni sukob.
IZVOR: El Pais
