Ispostavilo se da je najvrednija imovina Irana Hormuški moreuz, plovni put za koji su gotovo sve prethodne ratne simulacije predviđale da će ga Iran brzo presjeći. Da bi ponovo otvorila moreuz, Trumpova administracija bila je prisiljena da napravi kompromis u pogledu svojih širih ciljeva ili da se suoči s onim što je predsjednik nazvao “globalnom depresijom”.
Obično se kaže da nijedan ratni plan ne preživi prvi kontakt s neprijateljem. Donald Trump je ušao u rat s Iranom s maksimalističkim ciljevima: eliminirati nuklearni program zemlje, uništiti njen program balističkih raketa i okončati njenu podršku regionalnim vojnim grupama poput Hezbollaha i Hamasa.
Izašao je iz rata uz obećanje Irana da neće graditi bombu i da će održati nove nuklearne pregovore, bez pisanog spomena programa balističkih raketa i uz Hezbollah koji slavi “pobjedu” nakon potpisivanja memoranduma o razumijevanju kojim se uspostavlja prekid vatre u Libanu, gdje je Izrael okupirao dio zemlje kao “tampon zonu”.
Ispostavilo se da je najvrednija imovina Irana Hormuški moreuz, plovni put za koji su gotovo sve prethodne ratne simulacije predviđale da će ga Iran brzo presjeći. Da bi ponovo otvorila moreuz, Trumpova administracija bila je prisiljena da napravi kompromis u pogledu svojih širih ciljeva ili da se suoči s onim što je predsjednik nazvao “globalnom depresijom”.
Trump ne želi da se vrati ratu, ali je proćerdao veliki dio utjecaja koji je mogao imati da je rat završio u prvoj ili drugoj sedmici.
Barbara Leaf, istaknuta diplomatska istraživačica na Institutu za Bliski istok i bivša pomoćnica američkog državnog sekretara za Bliski istok, kaže da su Sjedinjene Države započele rat s “katastrofalno nerealnim procjenama otpornosti režima”, kao i spremnošću Irana da zauzme Hormuški moreuz i napadne američke i strane objekte u Zaljevu.
„Sjedinjene Američke Države su ubrzo otkrile da savladavanje protivnika koji je četiri decenije usavršavao svoju doktrinu i vještine asimetričnog ratovanja neće biti rat za koji su se pripremale“, navodi on. „A brzo rastuće globalne ekonomske teškoće koje su na kraju uticale na američke potrošače učinile su rat još neodrživijim.“
Sada, dodaje ona, Trump se suočava s dilemom: „Ne želi se vratiti ratu, ali je proćerdao veliki dio utjecaja koji je mogao imati da je rat završio u prvoj ili drugoj sedmici.“
Trumpova administracija je danima oklijevala da objavi tekst svog memoranduma o razumijevanju. Sporazum je konačno pročitao naglas tokom telefonskog brifinga u srijedu visoki vladin zvaničnik, a Bijela kuća još nije objavila službenu kopiju.
Razlog je jasan: mnogi u Trumpovoj vlastitoj stranci mrzit će ovaj sporazum. Odlazeći senator Bill Cassidy iz Louisiane nazvao ga je “najgorom greškom u vanjskoj politici u posljednjih nekoliko decenija”.
„Reagan se mora prevrnuti u grobu“, napisao je. „Iranske nuklearne ambicije nisu bile obuzdane, a oni su naučili da prijetnja Hormuškom moreuzu funkcioniše i nesumnjivo će ga iskoristiti u budućnosti. Sada će Iran moći izgraditi potpuno novu infrastrukturu zahvaljujući ovom sporazumu.“
Republikanski senator iz Sjeverne Karoline Thom Tillis rekao je da 14 tačaka objavljenih u srijedu “nije dovoljno da se to smatra dobrim dogovorom”.
Godinama je Trump kritizirao Zajednički sveobuhvatni akcioni plan (JCPOA) iz Obamine ere, tvrdeći da je bivši predsjednik poslao “tone novca” kako bi podmitio Iran i spriječio ga da napravi bombu. Međutim, kada je došlo vrijeme za mirovne pregovore s Iranom, Trump je bio prisiljen opravdati potencijalni povrat mnogo veće količine imovine, kao i druge finansijske podsticaje, podržavajući prekid vatre u Libanu između Izraela i Hezbollaha, te dopuštajući Iranu i Omanu da razgovaraju o budućnosti tjesnaca.
„To nije naš novac, to je njihov novac, i mi smo ga zamrznuli u jednom trenutku“, rekao je Trump, misleći na zamrznutu iransku imovinu. „Pretpostavljam da ćemo ga morati vratiti.“
U srijedu se Trump povremeno činio kao da ponavlja iranske argumente, navodeći da ako Saudijska Arabija, saveznik SAD-a, posjeduje balističke rakete, Iran ima pravo zahtijevati da ih i on posjeduje. U vezi s potencijalnim obogaćivanjem urana od strane Irana, izjavio je: „Malo je komplicirano kada ga druge zemlje, susjedne države, imaju, a nije im dozvoljeno da ga koriste u električne svrhe i slično. Morate koristiti zdrav razum.“
Memorandum o razumijevanju je u konačnici bio pragmatična odluka Trumpove administracije, koja je nastojala što prije okončati sukob, uprkos političkoj cijeni. Leaf izražava duboko olakšanje zbog očiglednog kraja ovog loše osmišljenog rata, ali dodaje da „postoji malo garancija da se administracija neće vratiti u sukob“.
Bivši zvaničnik State Departmenta i pregovarač JCPOA Robert Malley napisao je da nema mnogo smisla porediti dva sporazuma, jer su to bili “fundamentalno različiti sporazumi koji su proizašli iz radikalno različitih konteksta”.
„U konačnici, memorandum o razumijevanju je daleko bolji od bilo koje od predloženih alternativa“, napisao je. „Kraj priče.“
Izvor: El Diario
