Dodik i njegove pristaše čine se spremnima razbiti status quo na Balkanu, a time i mir u Evropi. Ipak, ovo prezime nekada je bilo povezano s mirom i stabilnošću regije, prije nego što ga je Putin pridobio za svoje ciljeve

Mađarski premijer Viktor Orbán zamalo je izazvao sukob na Balkanu nepredvidivih posljedica. Planirao je evakuaciju Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, koji je nedavno osuđen na godinu dana zatvora, kako bi ga spasio.

Mađarska protuteroristička jedinica TEK, predvođena bivšim šefom Orbánovih tjelohranitelja Jánosom Hajduom, bila je spremna djelovati u Banjoj Luci i omogućiti Dodikov bijeg u Mađarsku preko Hrvatske, kroz granični prijelaz blizu Mohácsa. Pokriće za operaciju bila je zajednička vježba s lokalnom policijom.

Američka vlada bila je upoznata s operacijom od početka, a obaviještene su i britanske obavještajne službe. Da nije bilo curenja informacija u posljednjem trenutku, operacija bi mogla zapaliti Balkan, izazvavši krizu globalnih razmjera, piše danas španski dnevnik ABC.

“Četiri operativne jedinice i jedna izvidnička jedinica, ukupno 70 ljudi, zajedno s vozilima i velikim kamionom kao mobilnim operativnim centrom, poslani su u Republiku Srpsku za misiju koja je započela 24. veljače”, objavio je VSquare, dodajući da su “za pripremu i osiguranje operacije provedena opsežna izviđanja i nadzor. Izvidnička jedinica koja je vršila nadzor bila je odjevena u civilnu odjeću, putovala je i djelovala odvojeno od ostatka grupe, koja je stigla u vozilima s oznakama TEK-a i nosila uniforme za vježbe.”

Da je bijeg uspio, visoki međunarodni predstavnik zadužen za nadzor provedbe Daytonskog sporazuma, Nijemac Christian Schmidt, bio bi prisiljen intervenirati, možda pozivajući NATO ili evropsku misiju za očuvanje mira (Eufor Althea).

Dodik i njegove pristaše čine se spremnima razbiti status quo na Balkanu, a time i mir u Evropi. Ipak, ovo prezime nekada je bilo povezano s mirom i stabilnošću regije, prije nego što ga je Putin pridobio za svoje ciljeve.

Dodik je odrastao u skromnoj porodici u Laktašima, u bivšoj Jugoslaviji. Završio je srednju školu u Banjoj Luci, a diplomirao političke nauke na Univerzitetu u Beogradu. Godine 1990., na prvim višestranačkim izborima tokom raspada Sovjetskog Saveza, izabran je za člana Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine kao član Saveza reformskih snaga.

Tokom rata u Bosni (1992.-1995.), bio je poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske i osnovao Klub nezavisnih zastupnika, jedinu opoziciju Radovanu Karadžiću. Zapad ga je tada vidio kao umjerenu alternativu ultranacionalistima, pa je nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 21. novembra 1995. podržan za premijera 1998. godine, što je dužnost koju je obavljao do 2001., a ponovo ju je preuzeo 2006.

Međutim, na kraju se pokazao kao razočaranje.

Od 2010. njegov diskurs skrenuo je prema separatističkom nacionalizmu, zagovarajući decentraliziranu Bosnu i Hercegovinu s Republikom Srpskom kao autonomnom jedinicom. Njegova retorika postala je oštrija, a počeo je podupirati kontroverzne figure poput ratnog zločinca Ratka Mladića, kojeg je nazvao “herojem”.

Godine 2022., nakon pobjede na općim izborima, njegov diskurs postao je očito agresivan i etnički polarizirajući. Njegov grub historijski revizionizam doveo ga je do poricanja ratnih zločina, poput genocida u Srebrenici, koji je nazvao “velikom laži”.

Niko ne može zanemariti da je ovaj proces radikalizacije povezan s njegovim kontaktima s Rusijom i Srbijom, od kojih je dobivao političku i finansijsku podršku za svoje kampanje usmjerene na destabilizaciju Balkana. Među njegovim međunarodnim podržavateljima ističu se Vladimir Putin, kojem se javno divi i s kojim se sastao 26 puta; Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, s kojim blisko sarađuje; te Benjamin Netanyahu, izraelski premijer, kojeg je Dodik također javno hvalio.

Nakon neuspjeha plana bijega i izdavanja druge potjernice, Putin je dočekao Dodika s počastima u Kremlju. Dodik se takođe iznenada pojavio na protestu u Beogradu, organiziranom od strane srpskog predsjednika. “Očajnički traži međunarodnu podršku kako bi stvorio napetost i srušio ulogu visokog predstavnika”, smatra Tanja Topić, direktorica Fondacije Friedrich Ebert u Banjoj Luci, koja nakon neuspjeha plana bijega smatra da je “Dodik očajan čovjek”.

U drugim zemljama, međutim, postao je persona non grata. Izraelski zvaničnici pobrinuli su se da Dodik bude isključen s konferencije o antisemitizmu u Jerusalemu, gdje je očekivao podršku. Tel Aviv se tako pridružio Sjedinjenim Američkim Državama, čiji je državni sekretar Rubio javno optužio Dodika za “ugrožavanje sigurnosti vlastite zemlje”.

Austrija i Njemačka uvele su mu zabranu ulaska, u skladu s potjernicom izdanom od suda Bosne i Hercegovine, koji ga optužuje za napad na ustavni poredak i nepoštivanje odluka visokog međunarodnog predstavnika, ključne figure za nadzor Daytonskog sporazuma.

Interpol je, međutim, odbio potjernicu, zamijenivši je “crvenom obavijesti” temeljem člana 3. svojih statuta, koji zabranjuje politički progon. Prema Dodiku, na ovu odluku utjecale su apelacije svjetskih vođa poput Vučića i Orbána, kojima se zahvalio na njihovim naporima.

“Vučić pokušava iskoristiti krizu oko Dodika kako bi skrenuo pažnju s problema koji muče Srbiju. Pokušava se miješati u formiranje vlade i imenovanje predstavnika Srpske, postavljajući na važna mjesta osobe lojalne Beogradu. To godinama negativno utječe na unutarnju situaciju u Bosni i Hercegovini”, objašnjava Topić.

Na osobnoj razini, Milorad Dodik oženjen je Snježanom Dodik, svojom srednjoškolskom ljubavi i ekonomisticom s kojom je više od pedeset godina. Ona je povučena i nikada se ne pojavljuje u javnosti, osim jednom: na inauguraciji Donalda Trumpa 2017., kada Milorad nije mogao prisustvovati zbog međunarodnih sankcija, pa je ona otišla umjesto njega.

Imaju dvoje djece, Goricu i Igora, rođene 1976. i 1989. Gorica se bavi poslovima dok je Igor aktivan u politici. Dodik im je usadio snažan srpski identitet, vjeru u Srpsku pravoslavnu crkvu i ljubav prema košarci.

Nakon optužbi za narušavanje ustavnog poretka separatističkim zakonima, na društvenoj mreži X, u vlasništvu Elona Muska, napisao je da je Vladimir Putin upoznat sa situacijom u Republici Srpskoj i da je Rusija garant Daytonskog sporazuma iz 1995., koji je okončao trogodišnji rat između Srba, Hrvata i Muslimana. Tvrdi da mu je ruski predsjednik obećao raditi na ukidanju uloge visokog predstavnika za Bosnu, Christiana Schmidta, te da će “nastojati zaustaviti rad međunarodnih institucija”.