Foto: Anadolu

Trumpova retorika uvijek je posredovana upotrebom sile, bilo vojne, carinske ili bilo kojim drugim sredstvom koje mu omogućuje postizanje njegovih ciljeva, bilo u Venezueli, Iranu, Kubi, Danskoj ili Kolumbiji.

Kao što je jednom rekao Trumpov ministar rata, bivši voditelj Fox Newsa Pete Hegseth: „Pregovaramo bombama.“ I ovog utorka američki predsjednik je to demonstrirao pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda, organizacijom stvorenom nakon Drugog svjetskog rata kako bi jamčila mir na planetu.

„Moram donijeti veliku odluku“, rekao je Trump u svom polusatnom obraćanju: „Trebam li sklopiti dogovor s Iranom koji će im omogućiti da se obnove i stvore zemlju daleko veću nego što je ikad bila?… Ili da uništim Islamsku Republiku i to brzo, bez da im ikada više dam priliku da ubijaju i uništavaju ljude i zemlje? Da li da ih pošaljem u pakao bez ikakve šanse za preživljavanje ili nade u veličinu za sebe ili buduće generacije? Ali vjerujem da ćemo postići dogovor odmah nakon izbora.“

Ovo nije prvi put da Trump prijeti nečim sličnim. Prvi put, u proljeće, zaprijetio je u objavi na Truth Socialu da će “zbrisati civilizaciju”. I tog dana uslijedila je kaskada osuda protiv nekoga ko se činio spremnim počiniti genocid. Međutim, ovog utorka Trumpova izjava odjeknula je u sjedištu Ujedinjenih naroda kao demonstracija diplomatije silom na koju se ostatak svijeta, uglavnom protiv Bijele kuće, navikao.

Kasnije, na sastanku s čelnicima Perzijskog zaljeva, izjavio je, izvještavajući o sastanku između svojih predstavnika i Iranaca: „Potpuno ekonomski izoliramo Iran. Vršimo pritisak jer se nadamo da će brzo učiniti pravu stvar, prije nego što bude prekasno. Doći će vrijeme kada će biti prekasno i nećemo imati nikakve šanse da im dopustimo da prežive kao nacija. Možda ćemo morati dignuti u zrak planinu Pickaxe.“

Pukotine u našem svijetu

Sam glavni tajnik UN-a, António Guterres, upravo je održao govor koji je bio u oštroj suprotnosti s Trumpovom perspektivom: „Pukotine u našem svijetu se šire, a pukotine su postale ponori. Tijekom proteklog desetljeća izbili su ratovi s razornim posljedicama koji su se vukli s krajnjom okrutnošću. Civili su bili meta. Ljudska prava su gažena. Glad je bila oružje. Humanitarni radnici su ubijani. Međunarodno pravo je zanemareno. Geopolitičke podjele su se produbile. Nejednakosti su se pojačale. Povjerenje je uništeno. Klimatska kriza prešla je put od daleke prijetnje do svakodnevne stvarnosti. A umjetna inteligencija napredovala je brzinom koja je iznenadila čak i njezine tvorce. Ovo nisu izolirane krize, već poglavlja u istoj priči – priči o moći: ko je ima, kome je uskraćena, kako se koristi i kako se mijenja.“

Kada je Trump jednostrano i nezakonito napao Iran 28. februara, tvrdio je da će bombardiranja trajati četiri sedmice. Sedam mjeseci kasnije, SAD se približava međuizborima s vrtoglavim rastom cijena goriva i podizanjem kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi jer rat koji su pokrenuli Trump i Benjamin Netanyahu ostaje neriješen.

Američki predsjednik i sam doživljava granice svoje moći u Iranu, unatoč tome što ima najveću vojsku na svijetu, ali to ga ne tjera da promijeni svoj pristup: „Izveli smo desetke napada na brodove pune droge koji su dolazili morem, prije tri mjeseca smo uništili bandu Tren de Aragua, neprihvatljivo je dijeliti tu granicu s [meksičkim] teritorijem kojim upravljaju karteli. Moja administracija traži promjene na Kubi, gdje je režim pod najvećim pritiskom s kojim se ikada suočio. To je propala država; propast će.“

Trumpova retorika uvijek je posredovana upotrebom sile, bilo vojne, carinske ili bilo kojim drugim sredstvom koje mu omogućuje postizanje njegovih ciljeva, bilo u Venezueli, Iranu, Kubi, Danskoj ili Kolumbiji.

Dakle, vršeći pritisak vodeće svjetske sile na saveznika NATO-a, prijeteći aneksijom njegovog teritorija, poput Grenlanda, Trump je uspio proširiti američku vojnu prisutnost na Arktiku, iako nije postigao suverenitet nad otokom, što je priželjkivao.

„Učinit ćemo nešto u vezi s Grenlandom, sviđalo im se to ili ne“, rekao je Trump u prošlosti, čak govoreći o „posjedovanju“ danskog otoka pod  izlikom zaštite od kineske ili ruske okupacije . „Ako to ne učinimo, Rusija ili Kina će preuzeti Grenland, a Rusiju ili Kinu nećemo imati za susjede. Volio bih postići dogovor, znate, prijateljski; ali ako to ne možemo učiniti prijateljski, učinit ćemo to na agresivan način.“

Sporazum, potpisan u Ujedinjenim narodima s Danskom i Grenlandom, potvrđuje danski teritorijalni integritet i pravo Grenlanda na samoodređenje. Međutim, on daje SAD-u značajnu vojnu moć u regiji, uključujući mogućnost otvaranja novih baza i stavljanja veta na pokušaje drugih zemalja da to učine.

Prema Trumpu, sporazum daje Sjedinjenim Državama “trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama na Grenlandu, u potpunosti rješavajući sve naše brojne zabrinutosti, osiguravajući da će SAD zauvijek imati punu sposobnost učiniti ono što je potrebno na Grenlandu kako bi osigurao i odbranio sigurnost i Grenlanda i SAD-a”.

Brazilski predsjednik Lula da Silva, koji se u oktobru suočava s predsjedničkim izborima protiv Eduarda Bolsonara, kojeg podržavaju Trump i cijela njegova administracija, oglasio je uzbunu na istoj pozornici gdje je Trump pokazao svoju ratobornu žestinu: „Rat je potpuni kolaps politike; vodstvo se odnosi na pomirenje interesa nacije s interesima čovječanstva“, rekao je Lula. „U kontekstu obnovljenih hegemonističkih iskušenja, Brazil ne pripada ‘dvorištu’. Zemlje regije proživjele su užase autoritarnih režima i prešli smo dug put kako bismo obnovili volju naroda, ali demokratija je ponovno ugrožena.“

Uplitanje u izbore

„Svjedočimo sve većem uplitanju u unutarnje procese“, osudio je Lula, aludirajući na miješanje Trumpove administracije: „Podjela svijeta na sfere utjecaja i provođenje neokolonijalnih upada u potrazi za strateškim resursima anakroni su gestovi. Venecuelski narod zaslužuje sam definirati svoju sudbinu. Nikaragva neće riješiti svoju krizu sprječavanjem opozicije da sudjeluje na izborima. Kriza na Haitiju i dalje testira granice ravnodušnosti međunarodne zajednice. Što se tiče Kube, svijet s užasom promatra kako se kolektivna kazna nameće deset miliona ljudi kroz ilegalni ekonomski i energetski embargo. Nećemo prenijeti trećim stranama odgovornost za obranu naših granica i jamčenje našem stanovništvu prava na život bez straha. Ne trebaju nam nosači zrakoplova koji čuvaju naše vode; potrebna nam je suradnja kako bismo blokirali protok oružja i novca koji potiče organizirani kriminal. To je duh prijedloga koji sam osobno dostavio predsjedniku Sjedinjenih Država.“

U tom smislu, Trump je bio vrlo jasan tokom sastanka svog vojnog saveza sa savezničkim vladama u Latinskoj Americi, nazvanog Štit Amerike: „Došlo je do velike promjene u vašim narodima, velikog pomaka udesno. Želim vam zahvaliti što ste se pridružili Koaliciji kartela Ministarstva rata u Amerikama. Sada im objavljujemo rat. Stoga danas molim sve narode koji čine Štit Amerike da primijene snažne sankcije protiv 24 strane terorističke organizacije koje su Sjedinjene Države označile.“

I dodao je: „Javite nam i mi ćemo ih ukloniti ili ih uklonite sami. Učinit ćemo to za vas. Podržao sam neke od vas i imali ste sjajne izborne pobjede; sjajne izborne pobjede do sada. Mislim da sam devet od devet. I upravo smo imali sjajnu pobjedu u Kolumbiji, kao što znate, imali smo veliku pobjedu u Argentini ne tako davno. Puno pobjeđujemo. Mislim da ću neke od vas vidjeti večeras. Sastat ću se s vama, rukovat ćemo se i fotografirat ćemo se; veselimo se tom trenutku.“

Doista, bilo bombama, tarifama ili miješanjem u izbore, Trump je pokazao svoju diplomatiju sile upravo na mjestu stvorenom za promicanje mira.

Izvor: El Diario