Svakodnevne slike humanitarne katastrofe koju izaziva vlada Benjamina Netanyahua u Gazi vojnom ofanzivom i blokadom međunarodne pomoći potresaju čak i one evropske zemlje koje su tradicionalno bile najsklonije Izraelu

Oštar ton koji su posljednjih dana usvojile brojne evropske prijestonice pred situacijom koju gotovo jednoglasno nazivaju “neprihvatljivom”, konkretiziran je juče u Bruxellesu kroz zaokret koji je još prije nekoliko sedmica bio nezamisliv u Evropi, poznatoj po nevoljkosti prema mjerama protiv Izraela: na zahtjev “velike većine” država članica, njih 17 od 27, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas odlučila je pokrenuti reviziju Sporazuma o pridruživanju EU-a i Izraela, glavnog instrumenta političke i trgovinske saradnje između dviju strana koji je na snazi od 2000. godine.

“Moramo izvršiti pritisak kako bismo promijenili situaciju”, izjavila je šefica evropske diplomatije nakon sastanka ministara vanjskih poslova, na kojem je uz Ukrajinu glavna tema bila dramatična situacija stanovništva Gaze, koje je pod vojnim obručem i s ograničenim pristupom humanitarnoj pomoći koju Izrael blokira već više od dva mjeseca.

Tragedija u palestinskoj enklavi potakla je i London na odlučan potez: laburistička vlada Keira Starmera odlučila je obustaviti pregovore o budućem trgovinskom sporazumu s Izraelom.

Sam Starmer izjavio je da je “zgrožen” vojnim eskalacijama u Pojasu Gaze. Downing Street je također pozvao izraelskog ambasadora u Londonu na konsultacije kako bi izrazio protest zbog “nepodnošljive” ofanzive u Gazi, potvrdio je ministar vanjskih poslova David Lammy.

U Španiji je većina u Zastupničkom domu podržala embargo na oružje prema Izraelu, unatoč protivljenju Narodne stranke (PP) i stranke Vox.

“Jasno je da postoji snažna većina za reviziju člana 2 [sporazuma], pa ćemo pokrenuti taj proces,” rekla je Kallas, referirajući se na ključni članak Sporazuma o pridruživanju koji propisuje da će odnosi između EU-a i Izraela “počivati na poštivanju ljudskih prava i demokratskih načela.”

Ovaj korak ne znači automatsku suspenziju političkog dijaloga ili trgovine s Izraelom, ali otvara mogućnost za kasnije odlučivanje o strožim mjerama, ovisno o prijedlogu, jednoglasno ili kvalificiranom većinom. Ipak, ovaj početni potez, koji su Španija i Irska tražile još prije više od godinu dana bez ikakvog odgovora od predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, predstavlja značajan zaokret u dosadašnjem mlakom europskom odgovoru na izraelsku vojnu ofanzivu u Gazi.

Prije napuštanja dužnosti, prethodnik Kaje Kallas, Španac Josep Borrell, već je prošle godine proveo sličnu reviziju i predložio suspenziju političkog dijaloga s Izraelom zbog stanja ljudskih prava pod Netanyahuovom vladom, ali ta inicijativa nije prošla zbog protivljenja nekih zemalja, uključujući Njemačku.

Ono što se sada mijenja jest činjenica da inicijativa dolazi iz samih država članica: glavni pokretač bila je Nizozemska, koja je dosad bila među najskeptičnijima prema kritikama izraelske vlade. Među 17 zemalja koje su podržale reviziju je i Austrija, koja je dosad bila jedan od najčvršćih saveznika Izraela. Poljska, kao i Španija i Francuska, takođe je podržala inicijativu, dok su joj se protivile dvije velike članice EU-a – Italija i Njemačka, prema diplomatskim izvorima.

Još jedan pokazatelj pooštrenog tona jest činjenica da je Švedska, iako bez uspjeha zbog veta Mađarske, predložila uvođenje individualnih sankcija protiv pojedinih izraelskih ministara, tvrde diplomatski izvori.

Paralelno s tim, Španija, zajedno s Irskom, Slovenijom i Luksemburgom, dan uoči sastanka u Bruxellesu poslala je još jedno pismo Kallas s ponovnim zahtjevom za reviziju Sporazuma o pridruživanju EU-a i Izraela.

“Vrijeme je da damo stvarno značenje članku 2 Sporazuma o pridruživanju”, navodi se u pismu, koje poziva na “konkretne i značajne mjere” ako se ustanovi da je klauzula o ljudskim pravima prekršena.

“Ideja je poslati jasnu poruku da ne možemo prihvatiti status quo,” objasnio je irski ministar za međunarodni razvoj i dijasporu Neale Richmond. “Želimo da humanitarna pomoć dođe do Gaze i da Izrael pokaže suzdržanost u svojim akcijama,” zatražio je.

“EU mora učiniti sve što može kako bi se rat odmah zaustavio i kako bi se omogućio neometan pristup humanitarnoj pomoći,” takođe je poručio španski ministar vanjskih poslova José Manuel Albares. “Vrijeme riječi je prošlo, vrijeme deklaracija i zahtjeva je završilo. Ovo traje predugo… Vrijeme je za djelovanje. Ne možemo tolerirati ono što se događa ni minute duže,” naglasio je.

Za portugalskog potpredsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Paula Rangela, prekretnica za mnoge do tada suzdržane zemlje bila je izraelska odluka da ne produži primirje i da započne vojnu okupaciju Gaze, uz istovremeno 60-dnevno odbijanje dopuštanja ulaska humanitarne pomoći civilnom stanovništvu.

Inicijativa “šalje vrlo jasnu poruku Evropi i Izraelu da smo duboko zabrinuti zbog humanitarne situacije u Gazi, da želimo potpuno ukidanje blokade humanitarne pomoći i da smo duboko zabrinuti zbog intenziviranja ratnih napora Izraela od 4. svibnja”, potvrdio je nizozemski ministar vanjskih poslova Casper Veldkamp.

Zabrinutost zbog nove vojne ofanzive i humanitarne situacije potakla je Francusku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kanadu da izdaju zajedničku izjavu kojom upozoravaju Izrael na “konkretne mjere” ako ne zaustavi “potpuno nerazmjernu” eskalaciju. A London nije čekao s reakcijom. Netanyahuova vlada, rekao je Lammy, “izolira Izrael od njegovih prijatelja i saveznika širom svijeta.”

Ovo je dosad najsnažniji protest Velike Britanije od početka izraelske vojne ofanzive protiv palestinskih teritorija. “Ulazimo u novu, mračniju fazu ovog sukoba. Netanyahuova vlada planira prisilno raseljavanje stanovnika Gaze iz njihovih domova prema jugu pojasa, dok istovremeno dopušta ulazak tek djelića pomoći koja im je potrebna,” izjavio je britanski ministar vanjskih poslova. “Jučer [u ponedjeljak] je ministar [Bezalel] Smotrich čak izjavio da izraelske snage trebaju očistiti Gazu, uništiti ono što je preostalo od njezinih stanovnika i preseliti Palestince u treće zemlje,” dodao je.

Lammy je najnovije postupke izraelske vlade opisao kao “ekstremizam” koji je “opasan, odvratan, monstruozan i mora se najoštrije osuditi.”

S druge strane, ministri vanjskih poslova dvadesetak zemalja donatora – članica EU-a poput Njemačke, Francuske, Španije Italije i Nizozemske, ali i Ujedinjenog Kraljevstva, Kanade i Australije – objavili su još jednu zajedničku izjavu kojom pozivaju Izrael da “odmah odobri puni nastavak isporuka pomoći Gazi i omogući UN-u i humanitarnim organizacijama da djeluju nezavisno i nepristrano kako bi spasili živote, ublažili patnju i očuvali dostojanstvo stanovništva.”

Izjava, objavljena na Evropskom humanitarnom forumu koji je u utorak završio u Bruxellesu i koju su potpisali i Kaja Kallas i povjerenica za upravljanje krizama Hadja Lahbib, naglašava da su “neposredni povratak na primirje i rad na provedbi rješenja o dvije države jedini način da se postigne mir i sigurnost za Izraelce i Palestince te dugoročna stabilnost za cijelu regiju.”

Još jedan diskretan, ali značajan znak evropskog zaokreta bila je odluka predsjednika Evropskog vijeća, Portugalca Antónia Coste, da u utorak primi novu palestinsku ambasadorku Amal Jadou Shakaa na istoj ceremoniji i s istim počastima kao i ostalih deset novih ne-EU ambasadora, unatoč činjenici da sve članice EU još ne priznaju palestinsku državu. Prema evropskim izvorima, ovo je prvi put da je palestinski predstavnik predao svoje “pismo o misiji” na najvišem nivou evropskih institucija. (IZVOR: El Pais)