Foto: Hina

Proslava godišnjice Oluje počela je tradicionalnom budnicom ulicama grada Knina. Kao i svake godine, Knin je lijepo uređen, a kuće i zgrade ukrašene su hrvatskim zastavama. Već od 6 sati, u grad na proslavu dana ponosa i slave, dolazili su brojni građani iz gotovo svih dijelova Hrvatske, a danas ih je bilo oko desetak hiljada. Obilježavanje će završiti večernjim koncertom.

“Ušli smo u Knin. Tada nismo bili ni svjesni što se događa, ali smo s vremenom shvatili da smo uspjeli osloboditi zemlju i donijeti mir Hrvatskoj”, rekao je za HRT Stipe Ćurić koji je u vrijeme dok se odvijala vojno-redarstvena operacija Oluja imao 21 godinu.

Pukovnik Stipe Ćurić, danas je pripadnik Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, a u Domovinskom ratu sudjelovao je još kao maloljetnik, kao pripadnik 72. bojne vojne policije.

Hrvatska danas obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, operacije kuju su zajednički izvodile Hrvatska vojska i Armija Republike Bosne i Hercegovina, svaka u svojoj zoni odgovornosti.

Središnja proslava održana je u Kninu, na Stadionu NK Dinara te na Kninskoj tvrđavi. Državni vrh danas je u Kninu položio vijence poginulim i nestalim braniteljima, nakon čega je odražana svečanost uz podizanje hrvatske zastave, govore, odavanje počasti poginulima, prikaz sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program.

Proslava godišnjice Oluje počela je tradicionalnom budnicom ulicama grada Knina. Kao i svake godine, Knin je lijepo uređen, a kuće i zgrade ukrašene su hrvatskim zastavama. Već od 6 sati, u grad na proslavu dana ponosa i slave, dolazili su brojni građani iz gotovo svih dijelova Hrvatske, a danas ih je bilo oko desetak hiljada. Obilježavanje će završiti večernjim koncertom.

Pemijer Andrej Plenković poručio je danas kako nas operacija Oluja podsjeća da nijedna prepreka nije nepremostiva kada vjerujemo u Hrvatsku i kada smo okupljeni oko zajedničkog cilja. Zahvalio je hrvatskim braniteljima i najavio zakonske izmjene koje će obuhvatiti 200 hiljada branitelja.

Podsjećajući na snažno zajedništvo koje je pratilo Oluju, naglasio je kako ćemo na tom zajedništvu nastaviti graditi zemlju u kojoj će naša djeca ostajati, zasnivati obitelji, stvarati i uspijevati.

“Hrvatsku koja poznaje svoju povijest, vjeruje u vlastite sposobnosti i s optimizmom gleda prema budućnosti”, rekao je premijer na središnjoj proslavi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 31. obljetnice VRO Oluja.

Zahvalio je hrvatskim braniteljima za doprinos u Oluji i u obrani domovine u Domovinskom ratu.

“Prije 31 godinu nad Kninom ste podigli hrvatsku zastavu i ostvarili san naraštaja koji su vjerovali u slobodnu Hrvatsku, danas pod tom istom zastavom odajemo priznanje veličini vašega povijesnog podviga”, rekao im je.

Naglasio je i kako za hrvatski narod nema većega dara ni svetijeg nasljeđa od slobode koju su branitelji izborili.

Govoreći o značenju Oluje, istaknuo je kako je to bila veličanstvena pobjeda koja je promijenila tijek hrvatske povijesti, a potom omogućila mir u Bosni i Hercegovini i reintegraciju hrvatskog Podunavlja.

Oluja je, kazao je, legitimna oslobodilačka operacija u kojoj su hrvatski branitelji, vojnici i policajci, pod vodstvom predsjednika Franje Tuđmana, oslobodili velik dio okupiranog teritorija i omogućili povratak prognanika njihovim domovima.

“Oluja je spasila Bihać od prijeteće humanitarne katastrofe, promijenila odnos snaga u Bosni i Hercegovini i otvorila put miru i Daytonskom sporazumu”, podsjetio je premijer.

Naglasio je i kako je nakon Oluje obavljena i uspješna, mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja, čime je Hrvatska dovršila proces svoje teritorijalne cjelovitosti i vraćanje privremeno okupiranih područja u ustavno-pravni poredak zemlje.

Premijer je istaknuo i da nas današnji svijet ponovno upozorava da se mir i sigurnost ne mogu uzimati zdravo za gotovo. Dodao je kako ruska agresija na Ukrajinu, ratovi na Bliskom istoku, energetski poremećaji, klimatske nepogode i kibernetičke prijetnje mijenjaju način na koji države štite svoje građane.

“Hrvatska se ni s kim ne natječe u naoružanju. Ne prijetimo nikome, ali ne bojimo se nikoga. Na svaku prijetnju znat ćemo odgovoriti”, poručio je premijer.

Naglasio je kako Hrvatska više nikada neće biti nespremna ni nezaštićena.

“Želimo li mir, moramo biti sposobni obraniti ga”, kazao je i naglasio kako zato snažno ulažemo u Hrvatsku vojsku, od naoružanja do jačanja kibernetičke sigurnosti.

Pritom napominje da ulaganje u obranu nije priprema za rat, već ulaganje u sigurnost, koje se nastavlja gradnjom tvornice streljiva, čime se jača sigurnost opskrbe i obrambena autonomija.

Ppredsjednik Hrvatske Zoran Milanović u svome govoru u Kninu osvrnuo se na aktualne teme od nacionalnog interesa.

Milanović je istaknuo ulogu Hrvatske vojske u postizanju mira u Bosni i Hercegovini te naglasio da su Hrvati u BiH i Hrvatskoj vodili zajednički, nametnuti rat. “Mirovni proces i mir u BiH, takozvani Daytonski sporazum, potpisan je nakon intervencije Hrvatske vojske, i to ne avanturističke intervencije, nego intervencije koja je dogovorena s američkim saveznicima. To je dug prema Hrvatskoj. Ne bi bilo Daytona da nije bilo Hrvatske vojske, hrvatskih gardijskih brigada i HVO-a, ništa od toga ne bismo imali. I to je istina”, izjavio je predsjednik.

Milanović je poručio kako nacionalni interesi nalažu da se Hrvatska fokusira na sebe. “Nalažu da gledamo sebe, a da drugima budemo lojalni, pristojni ako je to moguće, i da se ne bavimo previše drugima. Recimo, šta ja znam, Srbija. Susjedna država koja je bila sponzor ove pobune u Hrvatskoj”, rekao je. Objasnio je da pobuna nije potekla iz Knina, nego iz Beograda, te se osvrnuo na različite interpretacije povijesti.

“Kada godinama slušamo jedne te iste besmislice, neki će reći reviziju povijesti… Povijest je vrsta interpretacije koja može biti poštenija ili nepoštenija. Ja vjerujem da je naša interpretacija poštena, ali ja sam subjektivan. Ne vidi svatko povijest na isti način, ali isto tako mislim da ne bismo trebali reagirati na svaku verbalnu besmislicu koja dođe preko Dunava”, kazao je Milanović.

Ppredsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković na svečanosti obilježavanja 31. obljetnice Oluje poručio je da je Hrvatska danas, zahvaljujući Domovinskom ratu, snažna i žilava država čiju sudbinu ne kroje drugi, te je istaknuo da nitko ne može osporiti povijesnu činjenicu da je VRO “Oluja” bila legitimna oslobodilačka akcija.

“Danas smo snažna i žilava država, članica Europske unije i NATO-a, dio schengenskoga prostora i europodručja. Energetski smo relevantniji nego ikad. Nismo država čiju sudbinu kroje drugi, nego akter koji preuzima odgovornost i svojim glasom pridonosi oblikovanju europske i euroatlantske budućnosti. To je realnost koja ne bi bila moguća bez pobjede ostvarene u Domovinskom ratu. Duboko je pogrešno te dosege banalizirati ili bagatelizirati”, poručio je Jandroković.

Kazao je i da je VRO “Oluja” bila neprijeporno pravedna i legitimna oslobodilačka akcija te je odao počast svima koji su nosili teret obrane Hrvatske u Domovinskom ratu, položili živote za domovinu, kao i njihovim obiteljima.

Ustvrdio je da nema tog revizionizma koji može osporiti tu povijesnu činjenicu, koliko god se neki trudili, i u našem susjedstvu, ali, nažalost, i u Hrvatskoj.

Naglasio je da nas je iskustvo Domovinskog rata naučilo da mir nikada nije nešto što se podrazumijeva i da sloboda sa sobom nosi odgovornost koju svaka generacija mora iznova opravdavati.

“Hrvatski branitelji obranili su našu državu, ne zato da živimo od veličine njihove pobjede, nego da na njezinim temeljima stvaramo nove uspjehe u znanosti i obrazovanju, u gospodarstvu i inovacijama, odgovornom upravljanju, jačanju institucija, očuvanju nacionalnog identiteta i tradicije, brizi za hrvatski narod, gdje god živio, i u stvaranju društva u kojem će svaki čovjek moći dostojanstveno živjeti”, kazao je.

Smatra da je to posebno važno imati na umu dok se svijet u kojem živimo neprestano usložnjava, a rat je ponovno blizu, u našem širem susjedstvu. Dodao je da i drugi izazovi postaju kompleksniji, od hibridnih prijetnji i kibernetičkih napada do rastuće energetske i gospodarske neizvjesnosti, migracijskih i klimatskih šokova te elementarnih nepogoda.

“U takvim okolnostima Hrvatska mora ostati snažna, sigurna, demokratska. Treba ostati pouzdan saveznik i odgovorna članica europske i euroatlantske zajednice. Pritom, uvijek primarno vodeći računa o vlastitim nacionalnim interesima i interesima našeg naroda”, istaknuo je.

Simboličan trenutak proslave obljetnice je podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi. Podignulo ju je 12 predstavnika hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, uz počasni postroj MUP-a i pripadnike Počasno-zaštitne bojne Oružanih snaga RH.