U osnovi imena nalazi se riječ selam, što znači „mir“. U srpskoj jezičkoj tradiciji najuobičajeniji je izraz Jerusalim, u hrvatskoj Jeruzalem, dok je u bosanskoj Jerusalem ili Kuds.

Na tlu Bosne i Hercegovine, ali i šire, mogu se čuti i zabilježiti tri bliska i vrlo slična oblika za jedan grad na Bliskom istoku, u srcu bliskoistočnih kultura i civilizacija, ali i ono što je u srednjem vijeku definirano kao „pupak svijeta“. Riječ je o Jerusalemu odnosno Jeruzalemu odnosno Jerusalimu.

To je mjesto na kojem Bog Uzvišeni poslao Stari zavjet, grad koji je utemeljio vjerovjesnik Davud, a. s., oko deset stoljeća prije nove ere, ali se za navedeno područje veže daleka tradicija ibrahimovskih vjera.

Prema jevrejskom vjerovanju, u ovom gradu nalazi se Zid plača, koji je podigao Sulejman, a. s.; prema kršćanskom vjerovanju – tu je Isa, a. s., propovijedao vjeru, bio razapet i ubijen te se tu nalazi Kristov grob u Crkvi Svetog groba; prema islamskom vjerovanju, iz Kudsa tj. Jerusalema Muhammed, a. s., otišao je u nebeske sfere – Miradž, gdje je, između ostalog, došla Božija naredba za obavljanje namaza pet puta dnevno.

Jerusalem je kroza svoju historiju prelazio u različite ruke, a danas je glavni grad – Izraela. Varijacije imena ovoga grada tiču se određenih fonetskih i morfoloških adapatacija koje su posredovane utjecajem različitih jezika.

U osnovi imena nalazi se riječ selam, što znači „mir“. U srpskoj jezičkoj tradiciji najuobičajeniji je izraz Jerusalim, u hrvatskoj Jeruzalem, dok je u bosanskoj Jerusalem ili Kuds.

Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.