Odluka o neraspisivanju potjernice je uslijedila nakon žalbe Srbije, koja je tvrdila da zahtjev krši Interpolove principe neutralnosti. Srbijanski ministar unutrašnjih poslova, Ivica Dačić, izjavio je da je Glavni sekretarijat Interpola, nakon razmatranja protestne note Srbije i objašnjenja Interpola Beograd, utvrdio da zahtjev nije u skladu s članom tri Statuta Interpola.
Interpol je odbio zahtjev Bosne i Hercegovine za izdavanje crvene potjernice za hapšenjem Milorada Dodika prvenstveno zbog političke prirode slučaja. Iako Sud Bosne i Hercegovine to u svom saopćenju nije elaborirao, takav se zaključak može izvesti iz izjava srbiojanskih zvaničnika ali i samog bjegunca od bh. pravosuđa.
Odluka o neraspisivanju potjernice je uslijedila nakon žalbe Srbije, koja je tvrdila da zahtjev krši Interpolove principe neutralnosti. Srbijanski ministar unutrašnjih poslova, Ivica Dačić, izjavio je da je Glavni sekretarijat Interpola, nakon razmatranja protestne note Srbije i objašnjenja Interpola Beograd, utvrdio da zahtjev nije u skladu s članom tri Statuta Interpola.
Taj član izričito zabranjuje organizaciji učestvovanje u aktivnostima političkog, vojnog, vjerskog ili rasnog karaktera. Dačić tako sugerira da su optužbe protiv Dodika viđene kao politički motivirane.
Dodik, kojeg su vlasti BiH optužile za “napad na ustavni poredak” donošenjem zakona kojima se ograničava rad državnog pravosuđa i policije u Republici Srpskoj, pozdravio je odluku. Tvrdio je da ona dokazuje kako je nalog za hapšenje bio politički manevar Sarajeva. Zbog toga je mirno otputovao u iz Rusije.
Iako Interpol nije javno objavio detalje, sve ukazuje na to da je ta organizacija vjerovatno procijenila situaciju kao nešto što izlazi iz njenog mandata, s obzirom na politički kontekst. To je u skladu sa poslovičnom opreznošću Interpola koji se ne želi uplitati u sporove koje doživljava kao domaći politički sukob, što potvrđuje i nedostatak detaljnog obrazloženja odluke.
Međutim, s obzirom na činjenicu da čelni čovjek Interpola dolazi iz Ujedinjenih Arapskih Emiratan, države koja ima bliske veze sa Srbijom, s kojom su potpisali niz sporazuma i dogovorili brojne investicije te bliskih ličnih veza između predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, i čelnika UAE-a, šeika Mohammeda bin Zayeda Al Nahyana, osnovano se sumnja da je Interpol takvu odluku donio baš na osnovu veza Beograda i Emirata. I da je Ahmed Nasser Al-Raisi, čelnik Interpola, odluku o neraspisvanju potjernice donio baš iz tih razloga.
Al-Raissi je prvi čovjek Interpola postao u novembru studenoga 2021. godine. Njegov izbor na četverogodišnji mandat bio je historijski trenutak jer je postao prvi predstavnik Bliskog istoka na čelu ove organizacije od njenog osnivanja 1920. godine. Ipak, njegovo imenovanje izazvalo je brojne kontroverze zbog optužbi za umiješanost u mučenje, nezakonita hapšenja i kršenje ljudskih prava.
Iako je uloga predsjednika Interpola uglavnom ceremonijalna jer svakodnevne operacije vodi generalni sekretar, Al-Raisijev izbor izazvao je zabrinutost zbog potencijalnog utjecaja autoritarnih režima na organizaciju. Sličan primjer dogodio se s prethodnim predsjednikom, Meng Hongweijem iz Kine, koji je nestao 2018. godine tokom posjete svojoj domovini, a kasnije je osuđen na 13 godina zatvora zbog korupcije.
Al-Raisijevo imenovanje pratila je lavina kritika zbog njegove navodne umiješanosti u kršenje ljudskih prava u UAE-u. Kao generalni inspektor Ministarstva unutarnjih poslova, optužen je za nadzor nad sigurnosnim snagama koje su odgovorne za brojna nezakonita hapšenja, mučenja i nestanke vlastitih građana i stranih rezidenata. Organizacije za ljudska prava, uključujući Gulf Center for Human Rights (GCHR), te izvještaji američkog State Departmenta dokumentirali su slučajeve proizvoljnih hapšenja i “degradirajućih uslova” u emiratskim zatvorima. Ujedinjeni Narodi su 2020. godine pozvali UAE da reformira uslove u zatvorima, nazvavši ih nehumanim.
Među najpoznatijim slučajevima su iskustva dvojice Britanaca i jednog Turčina. Matthew Hedges, britanski doktorand, uhapšen je 2018. godine tokom istraživačkog putovanja u UAE, optužen za špijunažu i podvrgnut mučenju tokom sedam mjeseci zatvora. Oslobođen je nakon međunarodnog pritiska.
Ali Ahmad, britanski navijač, uhapšen je 2019. godine zbog nošenja katarskog dresa na fudbalskoj utakmici, što je UAE smatrao provokacijom zbog rivalstva s Katarom; tvrdi da je bio proboden i pretučen tokom pritvora. Mehmet Ali Öztürk, turski poduzetnik, uhapšen je 2018. u Dubaiju i navodno mučen zbog humanitarnih aktivnosti u Siriji. Svi su tužili Al-Raisija.
Al-Raisijev uspon na čelo Interpola dio je šire strategije UAE-a da proširi svoj međunarodni utjecaj. Zemlja je postala regionalna sila kroz savezništva s SAD-om, Francuskom i Izraelom, te intervencije u sukobima poput rata u Libiji i blokade Katara.
Al-Raisi se 12. decembra 2024. sastao s predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem u Beogradu, kako bi raspravljali o jačanju saradnje Srbije s Interpolom u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma. Vučić je podržao Al-Raisijevu inicijativu za osnivanje regionalnog Interpolovog ureda u Beogradu.
