Izrael je također uveo potpunu blokadu Gaze dvije sedmice prije nego što je jednostrano obnovio napade; hrana, voda, gorivo i lijekovi sada su na kritično niskom nivou, zbog čega su humanitarne agencije proglasile krizu najgorom do sada.

Najmanje 25 osoba ubijeno je jučer u izraelskim zračnim napadima širom Gaze, saopćila je civilna zaštita te enklave, dok rat Izraela protiv Gaze i dalje traje uprkos novom prijedlogu primirja od strane arapskih posrednika.

Intenzivna bombardiranja pogodila su više dijelova palestinske teritorije, a 11 osoba je ubijeno u školi koja je služila kao sklonište za raseljene u četvrti al-Tuffah u gradu Gazi. Napad je izazvao požar u kojem je većina žrtava stradala, izjavio je portparol civilne zaštite Mahmoud Bassal.

Katarska mreža Al Jazeera i palestinski mediji prikazali su snimke više tijela umotanih u bijele čaršafe u mrtvačnici bolnice al-Shifa, dok su žene plakale nad tijelom djeteta.

„Spavali smo kad je nešto odjednom eksplodiralo, počeli smo gledati i vidjeli da cijela škola gori, šatori ovdje i ondje su gorjeli, sve je bilo u plamenu“, ispričala je Umm Mohammed al-Hwaiti za Reuters.

„Ljudi su vrištali, muškarci su nosili ljude… ugljenisana djeca, i govorili su: ‘Bože dragi, nemamo nikoga osim tebe.’ Šta možemo reći? Samo: ‘Bože dragi.'“, dodala je.

Izraelske odbrambene snage, neuobičajeno, nisu komentirale napad na školu. Izraelski zvaničnici inače tvrde da se borci Hamasa i srodnih frakcija kriju iza civilne infrastrukture, što palestinska oružana grupa negira.

Ovi napadi dolaze u okviru obnovljene zračne i kopnene ofanzive, nakon što je prošlog mjeseca propalo dvomjesečno primirje.

Izrael je također uveo potpunu blokadu Gaze dvije sedmice prije nego što je jednostrano obnovio napade; hrana, voda, gorivo i lijekovi sada su na kritično niskom nivou, zbog čega su humanitarne agencije proglasile krizu najgorom do sada.

Jučer su ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Njemačke pozvali Izrael da prekine blokadu pomoći u Gazu, upozorivši na „akutnu prijetnju od gladi, epidemijskih bolesti i smrti“.

„Humanitarna pomoć nikada ne smije biti korištena kao političko sredstvo, a palestinska teritorija ne smije biti smanjena niti podvrgnuta bilo kakvim demografskim promjenama“, navodi se u zajedničkom saopćenju, koje dolazi nekoliko sedmica nakon sličnih poziva UN-a, EU-a i arapskih država.

Napori koje predvode posrednici iz Katara i Egipta da obnove pregovore o primirju i okončanju rata još nisu donijeli rezultate. Jučer su se pojavili izvještaji o novom planu koji uključuje primirje u trajanju od pet do sedam godina i oslobađanje preostalih 59 izraelskih talaca od ukupno 250 koji su zarobljeni u oktobru 2023.

Delegacija Hamasa otputovala je u Kairo kasno u utorak kako bi razmotrila prijedlog, dok Izrael još nije odgovorio na poziv za novu rundu indirektnih pregovora.

Malo je znakova da su obje strane spremne približiti se po ključnim pitanjima, poput razoružanja Hamasa ili povlačenja izraelskih trupa, iako se vjeruje da posrednici trpe pritisak iz Washingtona da pokažu napredak prije posjete Donalda Trumpa Bliskom istoku sljedećeg mjeseca.

(The Guardian)