Od ekonomskog rasta i socijalnih reformi do diplomatske moći i humanitarnog liderstva, Turska je u posljednjih 23 godine prešla put koji je promijenio lice zemlje.

Danas se obilježava tačno 23 godine otkako je u Turskoj Stranka pravde i razvoja (AK Partija) pobijedila na prvim izborima 3. novembra 2002. godine. Taj datum nije bio samo politička prekretnica, već početak jednog novog razdoblja u kojem je Turska doživjela duboke ekonomske, društvene i infrastrukturne promjene. U protekle dvije decenije i nešto više, zemlja se razvijala ubrzanim koracima, u privredi, obrazovanju, zdravstvu, vanjskoj politici, humanitarnoj pomoći, ali i u svakodnevnom životu građana.

Početak jedne ere

AK Partija, osnovana u augustu 2001. godine, na čelu s predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, za vrlo kratko vrijeme uspjela je pridobiti povjerenje građana. Na izborima 3. novembra 2002. osvojila je više od 34 % glasova i preuzela odgovornost za vođenje države. Njihov slogan „Služiti narodu znači služiti Bogu“ (Halka hizmet, Hakk’a hizmettir) postao je temelj politike koja je imala cilj da državu približi običnom čovjeku, da se promjene ne osjećaju samo u statistikama, već u svakodnevnom životu ljudi.

Ta prva pobjeda bila je simbol promjena, umora od političke nestabilnosti, inflacije, čestih promjena vlada i ekonomske nesigurnosti. Građani su željeli stabilnost, i to je upravo ono što je AK Partija obećala i, prema mnogima, uspjela donijeti.

Početkom 2000-ih Turska je bila iscrpljena ekonomskim krizama, visokom inflacijom i nestabilnim tržištem. Kada je AK Partija preuzela vlast 2002. godine, BDP po glavi stanovnika iznosio je oko 3.500 američkih dolara, a u 2023. godini dosegao je više od 13.000 USD, što predstavlja rast od gotovo četiri puta. Prema Svjetskoj banci, u periodu 2002–2022. prosječan godišnji rast BDP-a iznosio je oko 5,4%, dok je u prvoj fazi (2002–2007.) iznosio čak 7,2% godišnje. Inflacija, koja je ranije prelazila 50%, svedena je na jednocifrene brojeve u drugoj polovini 2000-ih, što je Turskoj donijelo reputaciju zemlje s uspješnim modelom stabilizacije.

U tom periodu Turska je privukla rekordne strane investicije, otvorila milione novih radnih mjesta i višestruko povećala izvoz. Danas se Turska ubraja među 20 najvećih svjetskih ekonomija, a industrijski sektor čini više od 30 % njenog BDP-a. Izgrađena je nova srednja klasa, a ekonomski rast nije bio ograničen samo na velike gradove, već su i manje provincije doživjele modernizaciju i otvaranje radnih prilika.

Zdravstvo, obrazovanje i socijalne reforme

Jedan od najvažnijih segmenata reformi AK Partije bio je razvoj socijalne države. U zdravstvu su izgrađene stotine novih bolnica i klinika, uveden je sistem „porodičnog ljekara“, a pacijenti su prvi put dobili mogućnost da se liječe u bilo kojem dijelu zemlje bez složenih administrativnih barijera. Danas je Turska među zemljama s najdostupnijim zdravstvenim uslugama u regiji, a u mnogim gradovima izgrađene su moderne “gradske bolnice” po najvišim evropskim standardima.

U obrazovanju su otvoreni novi univerziteti i studentski domovi. Dok je 2002. godine u Turskoj bilo 76 univerziteta, danas ih ima više od 200, čime je visoko obrazovanje postalo dostupno širom zemlje. Studentima su osigurane stipendije i besplatan smještaj kroz državne programe, a Türkiye Scholarships program omogućava i hiljadama stranih studenata da besplatno studiraju u Turskoj uz punu podršku države (školarina, smještaj, zdravstveno osiguranje i mjesečna stipendija).

Penzioneri i siromašniji slojevi društva dobili su značajnu podršku kroz redovna povećanja penzija i socijalnih naknada. U 2025. godini, kako su objavili ekonomski izvještaji, izdvojit će se više od 50 milijardi turskih lira za povećanje penzija i porodiljskih pomoći. Programi podrške majkama, osobama s invaliditetom i starijim licima prošireni su širom zemlje, a sistem socijalne pomoći digitalizovan, što je smanjilo zloupotrebe i povećalo efikasnost.

Sve ove mjere doprinijele su tome da Turska izgradi društvo s većim osjećajem sigurnosti i socijalne jednakosti.

Infrastruktura i tehnološki iskoraci

Infrastrukturne investicije bile su prepoznatljiv zaštitni znak posljednjih decenija. Izgrađeni su autoputevi koji povezuju sve regije zemlje, kao i novi mostovi, tuneli i željeznice. Projekti poput mosta Yavuz Sultan Selim, tunela Marmaray ispod Bosfora i Istanbulskog aerodroma promijenili su lice zemlje i učinili Tursku tranzitnim čvorištem između Evrope i Azije.

Turska nije napredovala samo u infrastrukturi, već i u tehnologiji i vojnoj industriji. Danas turska odbrambena industrija pokriva više od 70 % nacionalnih potreba i izvozi svoje proizvode u više od 40 zemalja svijeta. Projekti kao što su Bayraktar TB2 i Akinci bespilotne letjelice, Altay tenk, Anadolu amfibijski brod i TOGG – prvi domaći električni automobile, simbol su nove ere domaće proizvodnje i inovacija. Turska se danas ubraja među rijetke zemlje koje razvijaju vlastite borbene dronove, satelite i raketne sisteme, što je dodatno ojačalo njenu globalnu poziciju i izvozni potencijal.

Aktivna vanjska politika

Tokom proteklih 23 godine Turska se nametnula kao snažan međunarodni akter čiji se glas čuje u svjetskim institucijama. Zemlja je aktivno učestvovala u rješavanju brojnih međunarodnih kriza i postala most između Istoka i Zapada.

U ratu u Ukrajini, Turska je igrala ključnu diplomatsku ulogu. Upravo zahvaljujući njenom posredovanju potpisan je “sporazum o izvozu žita” između Rusije i Ukrajine, koji je spriječio globalnu prehrambenu krizu i omogućio nastavak izvoza ukrajinskih žitarica preko Crnog mora. U Siriji, Turska je odigrala presudnu ulogu u borbi protiv terorizma i u prihvatu više od 3,5 miliona izbjeglica, čime je pokazala humanitarnu i regionalno odgovornu stranu. Također, Turska je bila među najglasnijim glasovima u odbrani prava palestinskog naroda i u podršci Gazi tokom posljednjeg genocida, zahtijevajući prekid agresije i zaštitu civila.

Pored sopstvenog razvoja, Turska je postala i jedna od država koja najviše pomaže u humanitarnom smislu. Prema izvještaju OECD-a za 2023. godinu, više od polovice bilateralnog službenog razvoja (ODA) Turske bila je usmjerena upravo na humanitarnu pomoć — 88,9 % (oko 6,1 milijardi USD) od ukupne bilateralne ODA. U istoj godini, Turska je usmjerila približno 6 milijardi USD za zemlje Bliskog istoka, a najveći recipijent bila je Sirija. To pokazuje da Turska ne djeluje samo za svoj interes, već aktivno doprinosi globalnim humanitarnim naporima, u kriznim područjima, u prihvatu i podršci izbjeglicama, te u izgradnji svijeta u kojem je solidarnost prioritet.

Glas građana i nova generacija

Jedan od najvećih uspjeha posljednjih godina jeste porast svijesti među građanima o sopstvenoj ulozi u razvoju države. Mladi ljudi danas razmišljaju globalno, koriste digitalne alate, uče jezike, pokreću start-up kompanije i žele da doprinesu razvoju svoje zemlje.
Uz sve izazove, Turska ima izuzetno dinamičnu populaciju i to je njena najveća snaga. Ulaganje u mlade, žene, inovacije i obrazovanje biće ključno u narednim godinama.

Naravno, svaka država prolazi kroz teška razdoblja – ekonomske krize, političke tenzije, prirodne nesreće. I Turska ih nije bila pošteđena. Ali ono što izdvaja Tursku jeste njena otpornost. Nakon svakog potresa, doslovno i metaforički, ustajala je još jača. Održala je kontinuitet, stabilnost i vjeru u vlastite mogućnosti. Zato se danas s pravom može reći da Turska ima samopouzdanje zemlje koja zna svoj pravac i ne odustaje lako.

Danas, 23 godine kasnije, Turska ima mnogo toga da proslavi. Ne samo kilometre autoputeva ili broj univerziteta, nego promjenu u mentalitetu, vjeru da je napredak moguć. To je najveće nasljedstvo protekle dvije decenije, osjećaj da se stvari mogu mijenjati nabolje ako postoji volja i upornost.

Dok ulazi u novo razdoblje, Turska postavlja nove ciljeve, da poveća vlastitu proizvodnju, ojača ekonomiju znanja, razvija zelenu energiju i digitalne industrije, i da nastavi igrati aktivnu ulogu u međunarodnim odnosima. U svijetu punom neizvjesnosti, Turska ostaje primjer zemlje koja se ne boji izazova, već ih pretvara u prilike.