Prije samo sedam dana Austrija i BiH su “proslavile” 34. godišnjicu svojih bilateralnih veza. Austrija je 7. aprila 1992. godine priznala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu; 8. aprila 1992. je uslijedila uspostava diplomatskih odnosa između ovih država potpisivanjem protokola u Beču od strane tadašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Austrije, Aloisa Mocka, i ministra vanjskih poslova BiH, Harisa Silajdžića.

Predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen svečano je dočekan u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine na početku svoje prve službene posjete našoj zemlji. On će se sastati I sa članovima Parlamenta BiH, a predviđeni su i susreti privrednih delegacija dvje zemlje.

Van der Bellen je jučer, kada je stigao u Bosnu i Hercegovinu, a na svom Instagramu objavio videosnimak s mjesta atentata na austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu, u kojem govori o tome šta nas povezuje.

“Zdravo iz Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine. Danas su veze naših dviju zemalja na svim nivoima vrlo bliske, vrlo prijateljske. I takva prijateljstva treba ne samo njegovati, već i produbljivati. I tome pokušavam doprinijeti kao predsjednik, između ostalog kroz ovu posjetu ovdje u Sarajevu”, kazao je Van der Bellen na početku videosnimka.

Zatim je dao odgovor na pitanje: “Gdje imamo te bliske veze?”

“Pa, prvo ekonomski. Preko 200 austrijskih kompanija je sada već u Bosni i Hercegovini aktivno. Drugo, više od 170.000 ljudi sa takozvanim korijenima u Bosni i Hercegovini danas živi u Austriji. Oni su komšije iz susjedstva, kolege iz firme ili školski prijatelji. Možda poznajete nekoga”, poručio je.

Na kraju ističe i vojnu prisutnost Austrije u BiH.

“I treće, Austrijska vojska je ovdje već decenijama aktivna, trenutno sa 110 vojnika i vojnikinja kao dio Althea misije i zajedno sa drugim multinacionalnim partnerima osigurava stabilnost u regionu”, kazao je.

On naglašava evropsku budućnost BiH i podršku koju ima od Austrije na tom putu.

“Dakle, već primjećujete da nas povezuje mnogo pozitivnog. I ovom posjetom radimo na tome da gledamo u zajedničku evropsku budućnost. Usput, za mnoge ljude u Bosni i Hercegovini, Evropska unija je neka vrsta mjesta čežnje. To je zadatak za političarke i političare, da svoju zemlju pomjeraju naprijed u tom pravcu. Nažalost, proces već godinama stagnira. EU može biti snažan partner za ljude ovdje u mnogim stvarima. I Austrija izričito podržava ovaj put i nastavit će to činiti”, rekao je predsjednik Austrije.

Prije samo sedam dana Austrija i BiH su “proslavile” 34. godišnjicu svojih bilateralnih veza. Austrija je 7. aprila 1992. godine priznala Bosnu i Hercegovinu kao suverenu državu; 8. aprila 1992. je uslijedila uspostava diplomatskih odnosa između ovih država potpisivanjem protokola u Beču od strane tadašnjeg ministra vanjskih poslova Republike Austrije, Aloisa Mocka, i ministra vanjskih poslova BiH, Harisa Silajdžića.

U protekle 34 godine su Austrija i BiH izgradile uske političke, privredne i kulturne veze. Useljavanje velikog broja građanki i građana iz BiH – u početku kroz stalni prihvat 90.000 ratnih izbjeglica iz BiH – značajno je doprinijelo razvoju Austrije. U međuvremenu je otprilike 170.000 ljudi bosanskohercegovačkog porijekla postalo sastavni dio austrijskog društva i već su iznjedrili važne donosioce odluka kao što jepolitičarka Alma Zadić, porijeklom iz Tuzle, koja bi mogla biti nasljednica upravo Van der Bellena u u carskoj palati Hofburg 2028. godine. 

Ova snažna ljudska veza jača i međusobno razumijevanje i naše uvažavanje. Na tome se grade intenzivni politički kontakti jednako kao i zajednički ekonomski odnosi – Austrija je najveći investitor u BiH sa više od milijardu eura direktnih investicija. Prije svega austrijske banke, osiguravajuća društva i proizvodne kompanije stvaraju oko 8.000 radnih mjesta u cijeloj BiH. Proteklih godina i desetljeća razvila se značajna umreženost u oblasti kulture, nauke i obrazovanja.

Solidarnost Austrije sa BiH je već tokom agresije na RBiH iskazana konkretnim mjerama, kada je Austrija organizirala humanitarnu pomoć u sklopu akcije „Susjed u nevolji“, potom kroz podršku u obnovi zemlje, poput obnove razorene Vijećnice i Zemaljskog muzeja. Konkretna projektna pomoć sada obuhvata brojne oblasti kao što su stručna obuka ili podrška ugroženim osobama, isporuka vakcina tokom pandemije i podrška u prevazilaženju migrantske krize sa više od 2 miliona eura.

Obezbjeđivanjem najvećeg broja trupa za EUFOR Altheu, Austrija već dugi niz godina daje i značajan doprinos sigurnosti BiH i njenih građana, ali i cijele regije. Angažman u EUFOR-u također podcrtava stav Austrije da se suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine ne smiju dovoditi u pitanje.

Kao što reče Van der Bellen, naša zajednička budućnost je Evropska unija. Kao bliski prijatelj BiH, Austrija se od samog početka zalagala za brz napredak u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Nažalost, tu je više do nas, jer sami sebi ne pomaže, pa nam ni prijatelji ne mogu mnogo pomoći. A Austrija želi Bosnu i Hercegovinu kao snažnog partnera u ujedinjenoj, zajedničkoj Evropi. Prijatelj je na kojeg se uvijek može računati.