Najava carina bit će objavljena u 16 sati po washingtonskom vremenu (22 sata po našem vremenu), nakon zatvaranja Wall Streeta. Svijet čeka u napetosti, svjestan da Trumpova nepredvidivost može promijeniti sve u posljednji trenutak. Iako je obećao “popustljivost”, njegovi savjetnici govore o ogromnim prihodima, što sugerira carine iznad 20%, možda čak i 35%

Donald Trump, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, za danas je najavio početak svoje velike carinske ofanzive, koju je nazvao “Dan oslobođenja”. Ovaj potez dolazi u trenutku kada se evropski industrijski sektor tek počeo oporavljati nakon tri duge godine krize. Aktivnost u tvornicama počinje oživljavati nakon dugotrajne krize izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu i posljedičnom inflacijskom krizom. Rast proizvodnje najintenzivniji je u posljednja 34 mjeseca, od proljeća 2022.

Evropa napokon počinje vidjeti svjetlo na kraju tunela. Polako, ali sigurno, industrijski sektor ponovo dobiva zamah. No, sve bi to moglo biti uzalud jer Trumpova carinska politika prijeti da uništi taj krhki oporavak.

Prema špekulacijama, Trump planira uvesti dodatne carine od čak 50% na većinu globalnih tržišta, s posebnim fokusom na Kinu, Meksiko, Kanadu i Evropsku uniju. Prema procjenama Bloomberga, carina tog intenziteta izazvala bi pad izvoza EU u SAD za nevjerojatnih 90%, gotovo potpuno uništivši trgovinu robom između dva bloka.

Evropske kompnije još uvijek se nadaju da će Trump u posljednji trenutak odustati od svojih najambicioznijih – ili možda najnepromišljenijih – planova. Vjeruju da će zdrav razum prevladati, što objašnjava njihov optimizam o povećanju proizvodnje u kratkom roku. No, Trump je nepredvidiv, a njegovi potezi često prkose logici.

Peter Navarro, Rumpov glavni savjetnik za trgovinu i proizvodnju, tvrdi da će carine donijeti prihod od 600 milijardi dolara godišnje. Za evropsku industriju, međutim, pad izvoza u SAD znači povratak na početak krize. Jedan od razloga za trenutni porast proizvodnje jest što su firme pokušale predvidjeti carine, isporučujući u SAD sve raspoložive zalihe gotovih proizvoda i ubrzavajući proizvodnju. Proizvodnja trenutno nadmašuje broj novih narudžbi jer kompanije smanjuju svoje portfelje kako bi izbjegle otkazivanje poslova nakon uvođenja carina.

Izvoz u SAD neminovno će pasti. Ako carine propadnu, prodaja bi se mogla normalizirati. No, ako se uvedu stroge carine, posljedice će biti katastrofalne. Rast cijena samo je jedan od kanala utjecaja; očekivani pad potražnje još je ozbiljniji problem. Američka domaćinstva posljednjih su sedmica povećala stopu štednje zbog nesigurnosti koju je izazvao Trump. U slučaju strogih carina, porodice će vjerojatno smanjiti potrošnju iz straha od potencijalne krize.

U Evropi će carine najviše pogoditi zemlje koje su već teško stradale tokom inflacijske krize. Njemačka, Austrija, Slovačka, Belgija i Nizozemska nalaze se u najgorem položaju jer izvoz u SAD čini između 2% i 5% njihovog BDP-a. Osim Belgije i Nizozemske, sve ove zemlje imaju trgovinski suficit s SAD-om veći od 2% BDP-a.

Prekid prodaje u SAD prijeti velikim padom proizvodnje u evropskim tvornicama. U nekim regijama i sektorima posljedice bi mogle nadmašiti učinke inflacijske krize. Bloomberg procjenjuje da bi carina od 50% izazvala pad BDP-a eurozone za 2%, uglavnom zbog utjecaja na industriju.

Investicije u odbranu trenutno su najveća nada evropske industrije. Aktiviranje klauzule za povećanje potrošnje na naoružanje moglo bi izazvati šok ponude na kontinentu, no u najboljem slučaju taj novac neće stići prije 2026. Evropa mora ulagati u tehnologiju sigurnosti i nove proizvodne linije, što je proces koji zahtijeva vrijeme, posebno s obzirom na evropsku birokratiju i političku fragmentiranost. Nada u “investicijsku Evropu” teško da će spasiti industriju u kratkom roku.

Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, u ponedjeljak je najavila “čvrst plan” s “odlučnim protivmjerama” kao odgovor na Trumpovu carinsku eskalaciju. Bruxelles ne želi trgovinski rat, ali će ga prihvatiti ako ne bude drugog izlaza, pogotovo ako se pojačaju kritike unutar EU zbog uobičajene neodlučnosti Komisije.

No, odgovor u obliku carina izazvao bi inflaciju u Evropi – i to upravo sada kada se kriza cijena napokon smirila. Prema preliminarnim podacima Eurostata objavljenim u utorak, indeks potrošačkih cijena u eurozoni pao je u martu na 2,2%, vrlo blizu cilja Evropske centralne banke (ECB) od 2%. Inflacija bez energije i neprerađene hrane smanjila se na najniži nivo od oktobra 2021.

Kraj inflacijske epizode omogućio je ECB-u nastavak smanjivanja kamatnih stopa, što je prije nekoliko sedmica bilo upitno. Dva glavna problema – inflacija i kurs – nestala su, dajući ECB-u zeleno svjetlo za daljnje popuštanje monetarne politike kako bi oživila ekonomija. Međutim, carinska eskalacija mogla bi biti kobna za taj plan. Povišenje carina izazvalo bi trenutni skok cijena u eurozoni.

Neke zemlje, poput Belgije, Irske i Nizozemske, uvoze iz SAD-a robe u vrijednosti većoj od 4% svog BDP-a. To ne bi samo smanjilo prihode domaćinstava, već bi i otežalo ECB-u daljnje smanjenje kamata. Evropa bi se mogla suočiti s povratkom stagflacije – kombinacijom privrednog zastoja i inflacije – upravo kada se činilo da ta faza prolazi.

Trump je “Dan oslobođenja” najavio kao trenutak kada će svijet početi “ispravljati” trgovinske odnose s SAD-om, no njegova politika prijeti globalnoj privredi. Posljednji put kada su SAD pokrenule sličnu protekcionističku kampanju bilo je 1930. s carinama Smoot-Hawley, što je doprinijelo Velikoj depresiji. Trump se, pak, poziva na kraj 19. i početak 20. stoljeća kao primjer uspješnog rasta uz visoke carine, iako ekonomisti upozoravaju da savremeni uslovi nisu uporedivi.

Američki predsjednik želi učiniti carine stalnim izvorom prihoda i potaći domaću proizvodnju kažnjavanjem uvoza. No, ta dva cilja su kontradiktorna: za velike prihode potrebno je puno uvoza, a ako ima puno uvoza, domaća proizvodnja neće rasti. Trumpovi potezi već su oslabili američku ekonomiju, povećavši rizik od recesije i inflacije, što otežava planove Federalnih rezervi. U Evropi, Meksiku i Kanadi prijeti stagnacija ili čak recesija, dok se tržišta okreću sigurnim ulaganjima poput zlata.

Najava carina bit će objavljena u 16 sati po washingtonskom vremenu (22 sata po našem vremenu), nakon zatvaranja Wall Streeta. Svijet čeka u napetosti, svjestan da Trumpova nepredvidivost može promijeniti sve u posljednji trenutak. Iako je obećao “popustljivost”, njegovi savjetnici govore o ogromnim prihodima, što sugerira carine iznad 20%, možda čak i 35%.

Hoće li Evropa uspjeti odgovoriti na ovu prijetnju ili će se industrija vratiti u krizu, ostaje neizvjesno. Jedno je sigurno: “Dan oslobođenja” za Trumpa mogao bi biti dan katastrofe za Evropu.