Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump pred zastupnicima oba doma američkog parlamenta održao je najduži govor u modernoj američkoj historiji. Bilo je to njegovo prvo direktno obraćanje američkim zakonodavcima otkako je preuzeo dužnost.

“Vraćam se večeras u ovu salu da izvijestim da se američki zamah vratio, naš duh se vratio, naš ponos se vratio, naše samopouzdanje se vratilo,” rekao je Trump stojeći u sali Predstavničkog doma pet godina nakon svog posljednjeg obraćanja Kongresu, opisujući ono što je nazvao “brzom i neumoljivom” kampanjom za transformaciju zemlje.

Trump je govorio o rezultatima njegove administracije u prvih šest sedmica mandata, naglašavajući pitanja ekonomije, smanjenja poreza i stvaranja novih radnih mjesta. Napravio je usporedbu s bivšom administracijom tvrdeći da njegovi početni rezultati premašuju čak i one koje je imao prvi predsjednik Geroge Washington, aludirajući na to da je Washington krenuo od nule, a da je Bidenova administracija njemu ostavila mnogo lošiju poziciju.

Ponovio je svoj stav da namjerava implementirati recipročne carine, koje će zvanično biti uspostavljene drugog aprila, a tako će se, prema Trumpovom mišljenju, riješiti trgovinski disbalans na štetu Amerike i zaštiti američka industrija.

Govorio je i o rusko-ukrajinskom ratu i izrazio želju da se konflikt što prije okonča, a spomenuo je i pismo podrške koje je dobio od ukrajinskog predsjednika. Način na koji ga je ponizio pred kamerama u Ovalnom uredu očigledno je dao željeni rezultat jer je Zelenski nakon svega pokazao da je spreman uraditi ono što Trump od njega bude tražio.  

Trump je ponudio dobrodošlicu narodu Grenlanda u SAD, gurajući dalje svoju ideju o kupovini zemlje od Danske. “Trebamo Grenland radi nacionalne sigurnosti i čak međunarodne sigurnosti, i radimo sa svima uključenima kako bismo to pokušali dobiti,” rekao je Trump. “I mislim da ćemo ga dobiti na ovaj ili onaj način.” Također je rekao da će njegova administracija “ponovo preuzeti Panamski kanal”, nakon što je ranije prijetio da će, ako zatreba, vojnim putem preuzeti kontrolu nad kanalom.

Dotakao se i brojnih domaćih tema – od cijena energenata, preko jačanja policije do razvoja infrastrukture, što prosječne američke glasače zanima mnogo više od vanjske politike i procesa preoblikovanja svjetskog poretka.

Analitičari kažu kako je Trump ovim nastupom želio “kod svojih pristalica ojačati i učvrstiti viziju Amerike onakvom kakvom je vidi”. Ispitivanje javnog mnijenja koje je neposredno po njegovom obraćanju provela mreža CBS pokazalo je da je u tome uspio jer više od tri četvrtine ispitanih smatra da Trump radi ono što Americi treba, i na unutrašnjem i na vanjskom planu.

Kad je riječ o članovima Kongresa i Senata, reakcije su, očekivano, podijeljene. Članovi Demokratske stranke tiho su “protestvovali” odbijajući da aplaudiraju, jedino je zastupnik Al Green uklonjen iz sale nakon što je vikao da Trump nije osvojio mandat. S druge strane, republikanski članovi često su aplaudirali tokom obraćanja, pokazujući snažnu podršku predsjednikovoj agendi.

Trump je svojim obraćanjem postigao ono što je želio – pokazao da neće odustati od svoje agende i najavio da će Kongresu uskoro uputiti prijedloge zakona koji su mu potrebni za punu realizaciju plana. A prema anketama, pošlo mu je za rukom da većinu američkih glasača uvjeri kako su napravili pravi izbor kada su za njega glasali.

A šta bi se moglo “između redova” iščitati iz Trumpovih radikalnih ekonomskih i političkih mjera i više nego oštre retorike? Nova administracija potpuno je svjesna da stvari koje se dešavaju na svjetskom planu ne idu Americi u korist. Rast kineske ekonomije i njenog političkog utjecaja u posljednjim decenijama predstavlja prijetnju da svijet trajno pretvori u mjesto koje Amerika ne kontrolira. Da bi te procese odgodio ili usporio, Trump svojim bahatim javnim istupima i drastičnim zaokretima zapravo nastoji ojačati svoju poziciju. Za to će mu biti potrebni dodatni resursi i novi saveznici, među kojima mu je najvažnija upravo Putinova Rusija, zbog čega je obustavio vojnu pomoć Ukrajini i pauzirao obavještajnu saradnju s tom zemljom.

Više je puta ponovio da je u američkom nacionalnom interesu da se “slaže” s Moskvom, što je potpuno suprotno stavovima evropskih lidera, koji su u vrijeme Bidena bili najbliži američki saveznici. S druge strane, ruski zvaničnici izražavaju zadovoljstvo zbog zaokreta u američkoj vanjskoj politici, a Evropa, predvođena Francuskom, kreće u značajno povećavanje ulaganja u odbranu, što stvara situaciju u kojoj Trump “jednim metkom ubija dva zeca” – relaksira odnose s Moskvom, a istovremeno cijelu Evropu “gura” na prvu liniju fronta.  

A nedavni Trumpov sastanak s indijskim premijerom Modijem u Washingtonu najavio je intenziviranje njihove međusobne saradnje na ekonomskom, vojnom i tehnološkom planu i strateško razvijanje partnerstva koje bi Kinu, ako sve bude po Trumpovom planu, moglo ostaviti u svojevrsnoj izolaciji i usporiti njenu ekonomsku i političku ekspanziju.