Atmosfera straha vlada cijelom državom. Republikanski političari boje se javno progovoriti, savezni zaposlenici strahuju od otkaza, a imigranti – posebno oni iz Venecuele – žive u strahu od deportacije bez ikakvih pravnih garancija. Univerziteti, mediji, kompanije koje promoviraju raznolikost – svi se boje odmazde

Donald Trump završava prvih 100 dana svog drugog mandata kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država – razdoblje obilježeno strahom, haosom i alarmantnim kršenjem demokratskih normi. Republikanski predsjednik vratio se u Bijelu kuću s radikalnom agendom, okružen lojalistima, odlučan provesti politiku osvete protiv svih koje smatra neprijateljima.

Pobjeda nad demokratskom kandidatkinjom Kamalom Harris bila je tijesna po broju glasova, ali uvjerljiva zahvaljujući razlici u Elektorskom kolegiju. Njegova stranka sada kontrolira oba doma Kongresa, dok Vrhovni sud ima jasnu konzervativnu većinu.

Trump nije krio svoje namjere – tokom kampanje obećao je biti “diktator prvog dana”. U prvih 100 dana izdao je gotovo 140 izvršnih naredbi, često na granici ustavnosti, zaobilazeći zakonodavni proces. Malo je zakona usvojeno u Kongresu, dok predsjednik vlada dekretima, gurajući zemlju prema potencijalnoj ustavnoj krizi.

Atmosfera straha vlada cijelom državom. Republikanski političari boje se javno progovoriti, savezni zaposlenici strahuju od otkaza, a imigranti – posebno oni iz Venecuele – žive u strahu od deportacije bez ikakvih pravnih garancija. Univerziteti, mediji, kompanije koje promoviraju raznolikost – svi se boje odmazde. Transrodne osobe ponovno su izložene diskriminaciji. Senatorka Lisa Murkowski iz Aljaske priznala je: “Svi smo u strahu. Bojim se govoriti jer je odmazda stvarna.”

Autoritarna sklonost vidljiva je i u Trumpovoj antiimigracijskoj politici. Iako broj deportacija zasad nije znatno veći nego u posljednjim godinama Bidenovog mandata, strah i brutalne metode imaju zastrašujući učinak. Primjer Kilmara Abrega Garcíje, legalnog imigranta koji je zbog “administrativne greške” deportovan i zatvoren u Salvadoru, postao je simbol proizvoljnosti sistema. Federalni sudija optužio je administraciju za “namjerno i svjesno nepoštivanje” sudskih naloga.

Trumpova trgovinska politika dodatno je destabilizirala američku i svjetsku ekonomiju. Njegova proizvoljna primjena Zakona o međunarodnim ekonomskim hitnim ovlastima omogućila je uvođenje tarifa gotovo preko noći. Bez jasne strategije, promjene carina objavljivane su putem društvenih mreža, stvarajući haos na tržištima. Desetak saveznih država podiglo je tužbu protiv predsjednika zbog prekoračenja ovlasti.

Trumpova trgovinska agresija nije samo pogoršala odnose s Kinom, već je narušila povjerenje tradicionalnih saveznika poput Kanade i evropskih zemalja. Povlačenje iz multilateralnih dogovora, prijetnje izlaskom iz NATO-a te savezništvo s Vladimirom Putinom dodatno su izolirali SAD na međunarodnoj sceni.

Međunarodna politika obilježena je bizarnim prijedlozima: od kupovone Grenlanda i Panamskog kanala do ideje o aneksiji Kanade. Još nevjerojatniji bio je prijedlog da se stanovnici Pojasa Gaze isele, a područje pretvori u američki resort uz more.

Jedan od upečatljivih trenutaka Trumpove administracije bio je dolazak Elona Muska u Bijelu kuću, zajedno sa sinom na ramenima. Musk, koji je naglo preuzeo nekoliko funkcija u saveznim agencijama, uveo je praksu masovnih otkaza, nalik metodama tehnoloških startupa, što je izazvalo globalnu osudu. Njegov se utjecaj smanjio nakon velikog pada Teslinih prihoda, iako je nedavno doživio finansijski oporavak nakon što je administracija najavila popuštanje regulativa o autonomnim vozilima.

Pitanje sukoba interesa čini se gotovo nepostojećim u aktualnoj administraciji. Trump otvoreno koristi funkciju za vlastitu finansijsku korist, promovirajući svoju kriptovalutu $TRUMP te nudeći večere s investitorima u Bijeloj kući. Ministar finansija Scott Bessent, pak, privatno priznaje bankarima da su Trumpove trgovinske politike neodržive.

Usprkos svemu, postoje džepovi otpora. Nezavisno pravosuđe, posebno sudije koje se bave imigracijskim pitanjima, te finansijska tržišta koja su prisilila Trumpa na djelimično povlačenje, ostaju ključne tačke odbrane demokratskog poretka.

Trump već sada koketira s idejom trećeg mandata, unatoč ustavnoj zabrani. Njegova internetska trgovina već nudi kape “Trump 2028”, uz napomenu da se zbog velike potražnje može očekivati kašnjenje u isporuci.

U međuvremenu, predsjednik ne propušta priliku za zabavu: prisustvovao je Super Bowlu, utrci Daytona 500, na nekoliko hrvačkih takmičenja i igrao golf u čak 24 od prvih 100 dana mandata.

Pred Amerikom su još 1.363 dana Trumpove administracije. Pitanje je hoće li njezine institucije, unatoč svemu, izdržati do kraja. (IZVOR: El Pais, agencije)