Iz svega kazanog, moglo bi biti da je glagol nateklečiti se narodni neologizam s pojačanim značenjem ekspresivnosti zbog umetanja, nazvat ćemo ga tako, elementa –te-, koji nije pravi prefiks, a njegovo leksičko značenje pri tome je zamagljeno, dok se primarno leksičko značenje najvjerovatnije dovodi u vezu s glagolom klečati, odnosno korijenom –kleč–
Kako je već u ranije objavljenim tekstovima spominjano, ima leksema u bosanskom, kao i u svim drugim prirodnim jezicima, koje se nalaze na marginama leksičkog sistema, odnosno koje su teritorijalno omeđene. Jedna od takvih jeste i leksema nateklečiti se, zabilježena na prostoru jugoistočne Bosne, a koju ne bilježe niti opisni, niti specijalizirani rječnici, pa čak ni veliki dvadesetčetverotomni Rječnik JAZU-a.
Ovaj glagol ima značenje svjesnog ili nesvjesnog postavljanja nečega, obično osobe, koja svojim položajem smeta drugome u posmatranju, gledanju, odgovarajući npr. savremenom žargonskom obliku napenaliti se, a u spometom organskom idiomu prisutan je sinonimni glagol nasalandariti se (i o kojem će biti govora neki drugi put). Sadržajno gledajući, glagolu nateklečiti se bliska je frazeološka konstrukcija “Nije ti babo staklar”.
U leksemi nateklečiti se javlja se prefiks na-, odnoseći se na označavanje mjesta, odnosno određujući mjesto na gornjoj površini nečega, kako na to upozoravaju gramatike. Sastavni dio ostatka riječi čine element –te-, –kleč-, infiks –i– te gramatički nastavak. Kad je posrijedi pretpostavljeni korijen –kleč-, u RJAZU navodi se da je kleč komad drveta koji se stavlja u usta kako neko ne bi mogao govoriti, što i nema direktnije veze sa značenjem glagola nateklečiti se. Osim toga, korijen bi se, po svemu sudeći, mogao vezati za savremeni glagol klečati, s tim da se u riječi nateklečiti se javlja infiks –i-, što stvara određene sumnje u vezi sa semantikom i oblikom glagola klečati, pošto je glagolski infiks u prezentskoj osnovi –i-, zbog čega se može pretpostaviti da su prezentska osnova kao i oblici glagola u prezentu poslužili za izvođenje glagola (klečim – na–te–klečim).
U prilog tome ide i akcenatsko podudaranje, pored djelimično morfološkog (natekléčiti: natèklēčīm vs. kléčati: kléčīm). Pri svemu tome, ne treba gubiti iz vida djelovanje jezičke analogije po kojoj se, vrlo vjerovatno, na mjesto infiksa u infinitivu (<klek–j–a–ti) može prenijeti infiks iz prezentske osnove (klek–j–i–ti). Nesumnjivo, semantika klečanja, što ima veze svakako i s korijenom –klek-, iz čije su semantičke porodice izvedeni npr. sklek i kleknuti, bliska je značenju glagola nateklečiti se. S druge strane, najveća prepreka ispravnom razumijevanju porijekla glagola nateklečiti se jeste element –te-, kojem je teško ustanoviti porijeklo, osim ako se ne radi o svojevrsnom neologističkom elementu za pojačavanje značenja, što i ima smisla u datom slučaju. Nije poznato da postoji korijenska osnova glagola *teklečiti se.
Iz svega kazanog, moglo bi biti da je glagol nateklečiti se narodni neologizam s pojačanim značenjem ekspresivnosti zbog umetanja, nazvat ćemo ga tako, elementa –te-, koji nije pravi prefiks, a njegovo leksičko značenje pri tome je zamagljeno, dok se primarno leksičko značenje najvjerovatnije dovodi u vezu s glagolom klečati, odnosno korijenom –kleč-.
Šta si se tu nateklečio, skloni se.
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je samostalno četiri naučne monografije, dvije naučne knjige u koautorstvu, te jednu zbirku priča i jedan dnevnički putopis. Uz skoro 90 naučnih i stručnih radova te 15-ak kulturalnih kolumni objavio je približno 400 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
