Ovim potezom, Bošnjaci bi praktično bili isključeni iz procesa donošenja odluka na entitetskom nivou, čime se ozbiljno narušava njihova politička ravnopravnost.

U Republici Srpskoj (RS), entitetu unutar Bosne i Hercegovine, trenutno se razmatra nacrt novog Ustava koji bi, ukoliko bude usvojen, značajno promijenio položaj Bošnjaka i drugih nesrpskih naroda u ovom entitetu.

Predložene ustavne promjene izazvale su burne reakcije, kako unutar RS-a tako i na međunarodnoj sceni, dok opozicija upozorava na dalju radikalizaciju i izolaciju entiteta. Ključno pitanje koje se nameće jeste: šta Bošnjaci konkretno gube ovim potezom vlasti na čelu s Miloradom Dodikom?

Jedna od najznačajnijih posljedica usvajanja novog Ustava RS-a bila bi ukidanje statusa Bošnjaka kao ravnopravnog konstitutivnog naroda u ovom entitetu. Trenutni Ustav RS-a garantuje Bošnjacima, kao i Hrvatima, određena prava koja osiguravaju njihovu političku participaciju i zaštitu nacionalnih interesa. Međutim, nacrt novog Ustava eliminiše ove garancije.

Bošnjaci bi izgubili mjesto potpredsjednika RS-a, mjesto potpredsjednika Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), kao i pet ministarskih pozicija u Vladi RS-a. Osim toga, predviđeno je ukidanje Vijeća naroda RS-a, ključnog mehanizma putem kojeg Bošnjaci mogu pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa.

Ovim potezom, Bošnjaci bi praktično bili isključeni iz procesa donošenja odluka na entitetskom nivou, čime se ozbiljno narušava njihova politička ravnopravnost.

Nacrt Ustava uvodi i druge značajne promjene koje indirektno utiču na položaj Bošnjaka. Republika Srpska se definiše kao “suveren, jedinstven i nedjeljiv ustavopravni subjekt” s pravom na samoopredjeljenje i mogućnošću udruživanja u federalne ili konfederalne zajednice s drugim državama. Ova formulacija upućuje na težnju ka većoj autonomiji, pa čak i potencijalnom odvajanju od Bosne i Hercegovine, što bi dodatno marginaliziralo Bošnjake i druge nesrpske zajednice.

Uvođenje Vojske Republike Srpske, ukidanje potpredsjedničkih mjesta i prebacivanje ovlaštenja Ustavnom sudu RS-a da odlučuje o primjeni zakona i akata institucija BiH na teritoriji RS-a dodatno učvršćuju ovaj kurs. Bošnjaci, kao manjina u entitetu, ne bi imali nikakav institucionalni mehanizam da se suprotstave ovim promjenama.

Za usvajanje nacrta Ustava potrebna je opća većina u NSRS-u, odnosno 56 od 83 poslanika. Nakon toga, dokument ide na javnu raspravu i dalje zakonodavne procedure. Međutim, vladajuća koalicija predvođena SNSD-om, strankom Milorada Dodika, pokazuje odlučnost da što brže progura ovaj prijedlog, što potvrđuje i zakazivanje današnje 20. posebne sjednice po hitnom postupku.

Opozicija se oštro protivi ovim izmjenama, upozoravajući da one vode RS u političku i međunarodnu izolaciju. Jučerašnja 19. posebna sjednica pokazala je duboke podjele između vlasti i opozicije, uz žestoke rasprave i izbacivanje opozicionih poslanika iz sale.

Iako su moćne zapadne države poput SAD-a, Velike Britanije, Njemačke i Francuske izrazile zabrinutost zbog ovog procesa, kriza u Bosni i Hercegovini daleko je od rješenja. Opozicioni poslanik Ognjen Bodiroga (SDS) istakao je da RS nema podršku ovih zemalja te da ovakvi potezi uvode entitet u opasno stanje. Novi Ustav, prema kritičarima, nije samo pokušaj jačanja srpske dominacije u RS-u, već i sredstvo za prikrivanje sistemskog lopovluka i političke avanture vlasti.

Usvajanje novog Ustava Republike Srpske označilo bi kraj ravnopravnog statusa Bošnjaka u ovom entitetu. Gubitak političkih pozicija, institucionalnih mehanizama za zaštitu nacionalnih interesa i dalja marginalizacija u kontekstu sve izraženije autonomije RS-a ostavili bi Bošnjake bez stvarnog uticaja na političke procese.

Dok vlast tvrdi da ovim potezom jača suverenitet RS-a, opozicija i međunarodna zajednica upozoravaju na opasnost od eskalacije krize. Bez značajnih poteza na državnom nivou ili jedinstvenog otpora opozicije, Bošnjaci bi se suočili s trajnim gubitkom svojih ustavnih prava u Republici Srpskoj.