Postavlja se pitanje je li primjereno u svoje vlastito ime ili u ime organizacije, firme, društva, i sl. slati čestitku lično onome s kime se dijeli tradicija, hladnom i službenom porukom tipa „Sretan taj i taj blagdan“, pa tako i „Sretan Bajram!“.
U ogromnom broju primljenih bajramskih čestitki u vremenu kad je za to prilika mogu se pronaći brojni izrazi i formulacije kojima se čestita ovaj muslimanski praznik. I to je za pohvalu, svakako. Međutim, za oko mogu zapeti i one čestitke u kojima se bajramski tebrik ne izražava tradicionalnim načinom iskazivanja.
Takve formulacije nerijetko šalju oni koji ne slave Bajram i koji svojim muslimanskim prijeteljima, kolegama, komšijama čestitaju na taj način. I njima hvala! Postoje, međutim, i oni koji pripadaju bošnjačkomuslimanskoj zajednici koji ovaj muslimanski mubareć izražavaju riječima „Sretan Bajram“ i slično, što je pravo upućivača ovakve poruke. Međutim, ne smije se gubiti iz vida činjenica da je Bajram vjerski blagdan, kao što su to i drugi: Božić, Uskrs, Pesah i sl., pa je sasvim logično i apsolutno očekivano da sljedbenici vjerskih učenja unutar svoje zajednice na dobronamjeran, primjeren, tradicionalan i općeprihvaćen način čestitaju svojim sunarodnjacima, a kod nas nije rijedak slučaj i da pripadnici jedne zajednice čestitaju blagdane pripadnicima druge zajednice u skladu s vjerskom tradicijom onoga kome se blagoslov upućuje.
U skladu s navedenim, i organizacije, društva, firme, općine, gradovi i dr. upućuju blagoslove pripadnicima neke zajednice iz perspektive upravo njezine tradicije – što je svakako primjereno i nesporno. Ali, postavlja se pitanje je li primjereno u svoje vlastito ime ili u ime organizacije, firme, društva, i sl. slati čestitku lično onome s kime se dijeli tradicija, hladnom i službenom porukom tipa „Sretan taj i taj blagdan“, pa tako i „Sretan Bajram!“.
Ako onaj kome stigne takva poruka želi odgovoriti, njemu ne preostaje ništa drugo do li da odgovori na hladan i službeni način, bez vjerske konotacije i svojevrsnog mubarekleisanja.
A u nekim bosanskim rječnicima navedeni su načini bajramskog čestitanja, pa se tako u Rječniku bosanskoga jezika S. Halilovića, I. Palića i A. Šehović navodi izraz „Bajram mubarek ola/olsun“, a u Rječniku bosanskog jezika Dž. Jahića „Bajram šerif mubarek olsun“ kao službeni način čestitanja, ali i „Bajram mubarećola“, dok se u jezičkoj praksi mogu čuti i neke druge, uglavnom narodnom tradicijom ogrnute forme: „Bajrambaraćola“, i „Bajrambarećula“, a postoje i još neke formulacije.
Poštivanje adeta, tradicije i običaja u čestitanju vjerskih blagdana primjereno je činiti prvenstveno iz perspektive onoga što dotični blagdan zaista podrazumijeva.
Pametnu je i išaret dovoljan!
Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.
