O mogućnosti dogovora DP-a i HDZ-a o načinu borbe za prava Hrvata u susjednoj državi sinoć se govorilo u emisiji HRT-a Otvoreno. Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala bili su Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta; Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke nacionalne manjine; Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) i Zoran Krešić, dopisnik Hine iz Mostara.

Domovinski pokret predlaže donošenje saborske rezolucije o jačanju političkog položaja Hrvata u BiH. Jedna od tačaka je uspostava posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. Može li se na taj način spriječiti preglasavanje Hrvata na izborima u BiH? O tome, ali i mogućnosti dogovora DP-a i HDZ-a o načinu borbe za prava Hrvata u susjednoj državi sinoć se govorilo u emisiji HRT-a Otvoreno.  

Gosti urednika i voditelja Mislava Togonala bili su Mladen Barać, glavni tajnik Domovinskog pokreta; Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke nacionalne manjine; Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (HDZ) i Zoran Krešić, dopisnik Hine iz Mostara.

Na pitanje zašto je DP otkazao konferenciju za novinare koja je bila najavljena jučer za 14 sati, Mladen Barać rekao je da nije bilo nikakve drame, već da je razlog bio tehnički, jer je sastanak s HDZ-om počeo nešto kasnije zbog toga što je trajala sjednica Vlade.

Mladen Barać

– Ono što je najvažnije, mi smo, kako smo i najavili prije dva tjedna, izašli s našim dokumentom, rezolucijom u kojoj smo naznačili kroz osam glavnih točaka ono što smatramo da bi trebale biti glavne smjernice hrvatskog pristupa, odnosno pristupa Republike Hrvatske prema hrvatskom pitanju u Bosni i Hercegovini, rekao je.

Objasnio je zašto taj dokument nazivaju rezolucijom, a ne deklaracijom.

– Potrebno je shvatiti povijesni trenutak. Imali smo deklaracije 2011. i 2018. godine, koje su bile rezultat toga vremena i okolnosti koje su tada vladale. Tekst je u njima bio dobar, ona iz 2018. nastala je u kontekstu presude “Ljubić” i u njoj se pozivalo na hitnu izmjenu izbornog zakona. Ta hitnost traje već osam godina. Rezolucija naglašava snažniji pristup rješavanju tog pitanja. Kroz ovih osam točaka koje smo usaglasili s našim ekspertnim timom, timom stručnjaka koji uglavnom dolazi iz BiH, radi se o ljudima iz hrvatskog etničkog korpusa koji izuzetno dobro poznaju kompleksnu ustavnu arhitekturu BiH. Dogovoreno je da taj dokument kao takav ne treba samo deklarativno pozivati i naglašavati neke već općepoznate stvari, nego, konkretno dati, osim mrkve, i princip da se tako izjasnim, batine, kazao je glavni tajnik Domovinskog pokreta.

Objasnio je taj princip:

– Mi smo naveli da se zalažemo za to da se za one eksponente iz redova bošnjačke politike koji se otvoreno protive dogovoru, odnosno zagovaraju koncept preglasavanja i izbornog inženjeringa, da im se pokaže odlučniji stav hrvatske države, primarno, dakle, kroz praksu instituta persona non grata, isto tako, uvođenja veta potencijalnog od strane Republike Hrvatske prema napredovanju BiH prema EU, pa do revizije državljanstava određenim građanima BiH za koje postoji ili se utvrdi osnovana sumnja da su to dobili na nezakonit način.

Na primjedbu voditelja kako je interes Hrvatske da Bosna i Hercegovina što prije uđe u EU, Barać je rekao kako u DP-u žele naglasiti da logika koja naglašava da će svi ti problemi magično nestati kada BiH uđe u EU – jednostavno ne stoji.

– Bili bismo najsretniji da su vrlo jasni kriteriji, odnosno uvjeti postavljeni od strane Republike Hrvatske prema bosanskohercegovačkim političarima,  da jedan od osnovnih preduvjeta za ulazak BiH u EU bude upravo potpuna ravnopravnost, politička ravnopravnost hrvatskoga naroda, dodao je.

Osvrnuo se  na primjedbu da DP u ovom dokumentu ne spominje povratak Herceg-Bosne:

– Gledajte, što se tiče povratka Herceg-Bosne, ja bih to samo rekao po onoj staroj narodnoj – “Sila Boga ne voli, Bog silu ne voli”. Prema tome, ako nekakav sustav koji je duboko nepravedan, koji je smišljen tako da obespravi nekoga drugoga, iako je ranije obećan nekakav paritet i ravnopravnost, taj sustav će se prije ili kasnije urušiti sam od sebe. U ovoj rezoluciji upravo kroz koncept izborne jedinice i uz prateći dokument koji se odnosi na ustavnu podlogu u kojoj razmatramo od 1 do 5 modela kako riješiti pitanje hrvatske izborne jedinice, upravo smo pružili ruku svim partnerima i dionicima u političkom procesu, prvenstveno onima u BiH, rekao je.

Barać je ustvrdio da je problem to što se stalno događa vrtnja u krug, i stoga je, naglasio je, potreban snažniji pristup Hrvatske da se sve te dionike stavi  za stol i da se konačno otpočnu razgovori na tu temu.

Armin Hodžić

Armin Hodžić, saborski zastupnik bošnjačke nacionalne manjine, rekao je da je tek večeras proučio tekst rezolucije koju predlaže DP i da ga zbunjuje to što se navodi i da se najoštrije osuđuju odluke visokog predstavnika, a upravo odluka Christiana Schmidta iz 2022. godine kojom je, koristeći se bonskim ovlastima, posložio alokaciju delegata u Domu naroda, bilo je ponajveće napredovanje skoro u jednom cijelom desetljeću povodom toga pitanja i pita se ulazi li i ta odluka u ono što kolega Barać govori.

– Međutim, ono što mi je bilo zanimljivo su fusnote koje su korištene u toj rezoluciji. Dakle, tri su slučaja koja sam uočio. Prvi je presuda Kovačević protiv Bosne i Hercegovine, odnosno stav 203 VV, u koji se koristi kao argument da se poveže teritorijalna povezanost birača i predstavnika u slučaju rezolucije. Zanimljivo, ne navodi se da je taj isti stav 203 ukinut 25. lipnja 2023. godine. Dakle, selektivno je korišten u ovoj rezoluciji. Nadalje, imamo inverziju presude Sejdić-Finci. Presuda Sejdić-Finci, njezina supstanca je to da ljudi koji nisu pripadnici nekog od triju konstitutivnih naroda imaju pravo birati i biti birani. Međutim, ona se u ovoj rezoluciji koristi kao primjer i težnja nekog pojačanog etničkog gatekeepinga, da se tako izrazim, rekao je Hodžić.

Dodao je da se do sada često se u diskursu pojavljivalo pitanje miješanja u odnose druge države, a UN je postavio definiciju miješanja u odnose druge države u kojoj je ključni element prisila koja se može okarakterizirati kao miješanje u ustavnu strukturu druge države.

– Mi u ovoj rezoluciji vidimo veto, vidimo sankcioniranje državnih dužnosnika, vidimo oduzimanje državljanstava, što je meni do sada možda najskandalozniji aspekt ove rezolucije, kazao je Hodžić.

Upitao je kako i na koji način se danas može ljudima oduzimati državljanstvo zato što imaju drugačiji politički stav. Hajmo čuti.

– Kako ćete to uvesti? Hoće li to na nekom sudu pasti kasnije? Ili je to diskrecijsko pravo Ministarstva vanjskih poslova, MUP-a, ne znam, kako, upitao je.

Na pitanje voditelja o mogućim pravnim posljedicama i stavu HDZ-a o svemu tome, Barać istaknuo da su upravo predstavnici HDZ-a inicirali sastanak kako bi zajednički raspravili prijedloge i surađivali na njima. Dodaje da je ocijenjeno kako obje strane dijele iste ciljeve, dok se razlike odnose na način njihove provedbe. Istaknuli su, kaže, neke točke koje njima ne odgovaraju, a jedno od spornih pitanja koje je HDZ istaknuo je upravo pitanje državljanstva.

–  Ovo što govori, jednim dijelom, kolega Hodžić je zapravo pozivanje na protuustavno djelovanje jer smo mi svi, pogotovo saborski zastupnici i državni dužnosnici RH, Ustavom pozvani posebno skrbiti se i brinuti o pravima i položaju hrvatskoga naroda u BiH, dodao je Barać.

Upitan kako Hrvati iz BiH gledaju na ovu inicijativu Domovinskog pokreta, Zoran Krešić rekao je kako mu je teško reći kako Hrvati na to gledaju budući da nije bilo političkog stava, a smatra da nije ni dovoljno poznato što je stvarni sadržaj, iako mu jesu poznate osnovne stvari, iz inicijative koju su predstavili iz DP-a, i na neki način usklađenih s HDZ-om i stavovima Vlade RH.  

Zoran Krešić

Kazao je kako je ono što je prethodilo ovome dokumentu i o čemu se posljednjih čemu se razgovaralo, prije svega razgovori koje su posredovali međunarodni predstavnici, bilo da je u pitanju Neum ili Sarajevo, bilo da su u pitanju posljednje presude i slučaj Kovačević i slučaj Ljubić. Ustvrdio je da je  gospodin Hodžić obmanuo javnost, jer kaže, presuda “Ljubić” nije provedena. Napomenuo je da je prije nekoliko dana je održana konferencija za novinare na kojoj je predsjednik Ustavnog suda rekao da je neprovedena.

– Izborna jedinica kojoj bi Hrvati birali svoje političke predstavnike u BiH je nešto što je apsolutno komplementarno s presudama i u slučaju Kovačević i stajalištima Venecijanske komisije. Čak i u slučaju Kovačevića i određenih drugih predmeta Europskog suda za ljudska prava gdje je procijenjeno da nije potrebna jednaka vrijednost glasa prigodom biranja, primjerice, članova predsjedništva BiH, prije svega Hrvata. Ono što se dogodilo u četiri navrata, da imamo praktično nametnutog drugog bošnjačkog člana Predsjedništva nešto je što je apsolutno neprihvatljivo. I to zapravo, ja bih rekao, na najteži mogući način narušava odnose Hrvata i Bošnjaka i ruši Daytonsko-washingtonsku arhitekturu BiH, ustvrdio je Krešić.

Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu rekla je da europske institucije nemaju nikakvu informaciju o ovoj inicijativi, jer tek je nekoliko sati da je objavljena, ali ne vidi ništa ništa novo što nije već rečeno u proteklih 10 godina.

– Od kada je i premijer Andrej Plenković inicirao rezoluciju koja je donijela amandman o federalizmu kao srednjem putu između dva ekstrema koja dijele Bosnu i Hercegovinu, znači unitarizma i separatizma, i na čijem tragu vraćanje prava Hrvata u Bosni i Hercegovini na onu poziciju koju su imali Dejtonsko-pariškim mirovnim sporazumom. Ne vidim ništa što ja nisam govorila u proteklih 10 godina, da nije već ovdje razmatrano i rečeno i da gledamo model na koji način se to može provesti, kazala je.

Dodala je da je to osobito pitanje državljanstva.

– Hrvatska ima 1.100.000 državljana koje je u Bosni i Hercegovini dala. Mnoga od tih državljanstava treba se revidirati. I to apsolutno nije ništa novo. BiH je sama radila reviziju državljanstava za one građane, ustvari teroriste koji su dolazili. To je procedura koju same institucije BiH poznaju. I ja sam radila u institucijama i znam na koji način se to radilo i nisam bez razloga pozivala na tu reviziju. Znači, svaki onaj tko ugrožava interes Republike Hrvatske mora znati da je podložan revizijama. Ali to je jedan proces, ne treba se od toga raditi od njega hajka, rekla je i dodala da je to i sigurnosno pitanje za samu Europsku uniju.

Željana Zovko kazala je da bi se Hodžić trebao vratiti na pitanje manjina u BiH, konkretno u Federaciji konkretno, koje je dugi niz godina uzurpirano od strane Bošnjaka.  

Željana Zovko

– Hrvati su postali građani drugog reda u Federaciji izmjenom Izbornog zakona i nametanjem ustavnih promjena, i trećeg reda u Republici Hrvatskoj. I to je teza od koje smo počeli od 2014. Ali da bi se to pitanje riješilo i da bi se zaustavila implementacija lukave strategije koju Bošnjaci provode u Bosni i Hercegovini, defamiranja samog hrvatskog korpusa i laganog nestajanja i protjerivanja na jedan tihi način pritiska iz Bosne i Hercegovine, na to se mora naći način i dogovor da im se dokaže da je i u njihovom interesu da se nađe taj jedan model suživota koji će vratiti mirovni sporazum na svoje postavke. Ali to hrvatska diplomacija i premijer Plenković rade na jedan diplomatski način, rekla je.

–  Ali meni nije jasno što se želi postići u ovom trenutku donošenjem rezolucije. Kolega je bio i u Parlamentu, koliko znam, u povijesti njegovog rada, i iz DP-a. Trebao bi biti upoznat sa samim načinom donošenja rezolucija. To je jedan dugačak proces gdje trebate naći partnere, trebate usuglasiti tekst i trebate usuglasiti jedan srednji put, kompromis. Ovako, preko noći, možemo samo polarizirati atmosferu i pomoći onima koji žele ustvari još jednom izabrati Hrvatima njihovog člana Predsjedništva, što će dovesti do katastrofalnih onda posljedica u Bosni i Hercegovini, zaključila je Željana Zovko.