Potreba za OHR-om, odnosno gašenje OHR-a, bila je jedna od tema Schmidtovog razgovora s novinarom Die Presse, a prilikom čega je rekao kako razumije da je prošlo 30 godina od uspostavljanja Dejtona, ali navodi da je činjenica i to da je funkcionalnost BiH trenutno vrlo niska.

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt je dao intervju austrijskom mediju Die Presse u kojem je govorio o svojoj ostavci, dolasku novog visokog predstavnika, američkim interesima i drugim aktuelnim temama.

Schmidt još uvijek ne zna kada će napustiti funkciju u Uredu visokog predstavnika (OHR) niti kada se može očekivati da Vijeće za implementaciju mira (PIC) izabere novog visokog predstavnika.

“Bilo bi važno znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Međutim, situacija s tim još uvijek nije jasna. U tom smislu, svoj posao trenutno obavljam baš kao i pilot koji slijeće na aerodrom u Sarajevu – u uslovima vizuelnog letenja”, rekao je Schmidt, aludirajući na to da OHR trenutno vodi naslijepo bez ikakvog navigiranja međunarodne zajednice.

Nije htio komentarisati kandidate za njegovu poziciju Antonija Zanardija Landija i Renea Troccaza, ali je prokomentarisao svoj odnos sa SAD-om.

“Mandat OHR-ova nije vremenski ograničen. Ipak, kao što je to ranije bio slučaj sa nekoliko mojih prethodnika, i meni je sada sugerisano da napravim mjesto za nekoga drugog… Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: ‘Hajde da probamo nešto novo.'”, kazao je.

Na pitanje austrijskog novinara zašto je potreban neko novi u OHR-u, Schmidt odgovara da je državna imovina glavni razlog.

“Jedna tačka koja je u središtu svega toga jeste još uvijek neriješeno pitanje državne imovine, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Ovaj problem blokira investicije, a igra ulogu i u planiranoj izgradnji američkog plinovoda Južna plinska interkonekcija”, kazao je.

Novinar ga je pitao: “Zar se nisu mogle pronaći izuzeci za infrastrukturne projekte”, a Schmidt ističe da je imao brojne prijedloge za realizaciju Južne interkonekcije u ustavnom okviru, ali da odluku nije htio samostalno donijeti.

“Da, moje ladice su pune prijedloga. Ali ja to ne želim uraditi sve dok ne postoji spremnost ključnih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne rasprava o tome je li to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzusom je korijen svih problema. To je puzajuća bolest u Bosni i Hercegovini”, otkrio je Schmidt.

Potreba za OHR-om, odnosno gašenje OHR-a, bila je jedna od tema Schmidtovog razgovora s novinarom Die Presse, a prilikom čega je rekao kako razumije da je prošlo 30 godina od uspostavljanja Dejtona, ali navodi da je činjenica i to da je funkcionalnost BiH trenutno vrlo niska.

Schmidt ističe da je tokom svog mandata pomogao BiH da funkcioniše, što je za njega potvrda potrebe za postojanjem OHR-a, prenosi Klix.

“Tokom pet godina mog mandata mnogo toga je postalo bolje. Moje djelovanje je definitivno poboljšalo političku operativnost u ovoj zemlji. Na primjer, pobrinuo sam se da se u entitetu Federacija BiH, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. godine konačno formira vlada sa parlamentarnom većinom. Izmijenio sam Izborni zakon tako da se mogućnosti za izbornu krađu iskorijene. Borci za ljudska prava se sada sa ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li se reforme za izbore 4. oktobra uopšte provesti ako Schmidt sada ode”, kazao je visoki predstavnik.