Sedamnaest mjeseci nakon što je objavio da je iranski nuklearni program uništen, Trumpova administracija sada nudi do 20 miliona dolara svakome ko pruži relevantne informacije o njegovom stanju. IAEA, s druge strane, i dalje nema mogućnost da potvrditi gdje se tačno nalazi spornih 440 kilograma uranijuma

Benjamin Netanyahu poslao je direktora Mossada u Washington kako bi nagovorio Bijelu kuću na ponovno pokretanje zračnih udara protiv Teherana, dok IAEA upozorava da nema uvid u sudbinu 440 kilograma visokoobogaćenog uranijuma, a Donald Trump javno poručuje da mu novi sporazum s Iranom nije potreban

„Glavna iranska postrojenja za obogaćivanje nuklearnog goriva potpuno su i u potpunosti uništena.“ Tim riječima je pobjedonosnO Donald Trump u junu 2025. godine zatvorio poglavlje takozvanog Dvanaestodnevnog rata. Više od godinu dana kasnije, iranski nuklearni program ponovo je glavna tema sastanaka između Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, koji i dalje nisu uspjeli okončati sukob sa vlastima u Teheranu.

U ovom trenutku malo se zna o stvarnom stanju glavnih iranskih nuklearnih elektrana i postrojenja. Međunarodna agencija za nuklearnu energiju (IAEA) zatražila je u petak od iranskih vlasti da njenim inspektorima omoguće povratak na teren. Prema povjerljivom izvještaju u koji je uvid imala agencija AFP, ova institucija smatra ključnim da se „verifikacijske aktivnosti u Iranu sprovedu bez ikakvog daljeg odlaganja“.

Iran nije dozvolio ulazak stručnjacima IAEA u postrojenja bombardirana u junu prošle godine, kada je američka operacija „Ponoćni čekić“ teško oštetila tri glavna nuklearna centra. Posjete su bile dozvoljene jedino civilnoj elektrani u Bušehru. Teheran je u ponedjeljak potvrdio da su inspektori nedavno obišli to postrojenje, a u izvještaju nuklearne agencije navodi se da je inspekcija obavljena u periodu od 12. do 15. septembra.

U dokumentu se priznaje da su „vojni napadi na iranska nuklearna postrojenja i lokacije stvorili situaciju bez presedana“. Generalni direktor agencije Rafael Grossi ističe da bi detaljne inspekcije mogle „utrti put za normalnu primjenu zaštitnih mjera u Iranu, dok bi istovremeno doprinijele stvaranju klime povjerenja pogodnog za postizanje šireg sporazuma“.

Međutim, usljed nedostatka saradnje, „agencija ne može zaključiti da nije došlo do skretanja deklarisanog nuklearnog materijala u vezi s civilnim nuklearnim aktivnostima Irana“, navodi se u izvještaju.

Prije napada u junu 2025. godine, IAEA je procjenjivala da Iran posjeduje oko 440 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 posto, što je nivo blizu 90 posto potrebnih za izradu atomske bombe i daleko iznad granice od 3,67 posto utvrđene sada već isteklim sporazumom iz 2015. godine. S druge strane, iranski režim u potpunosti negira da mu je cilj nabavka nuklearnog oružja.

Ipak, potencijalna iranska atomska bomba i dalje predstavlja opsesiju za Tel Aviv i, u velikoj mjeri, za Washington. Još od devedesetih godina, Benjamin Netanyahu je u više navrata ponavljao da je najveća egzistencijalna prijetnja za Izrael upravo nuklearno oružje u rukama Irana.

Aktuelnom premijeru moglo bi preostati svega nekoliko sedmica na vlasti, koliko je potrebno njegovom glavnom opozicijskom rivalu Gadiju Eisenkotu da formira vladajuću koaliciju. U ovom tranzicionom periodu, dva lidera su održala sigurnosni sastanak posvećen analizi iranske prijetnje.

Dvoiposatni susret održan je u četvrtak u kabinetu premijera u Jerusalimu. Dan ranije, Eisenkot je od vrhovne tužiteljice zatražio garancije za redovne obavještajne izvještaje, upozorivši na opasnost od vojnih poteza koji nisu hitni, a koji bi mogli imati „razarajuće posljedice“ po izraelsku demokratiju. Njegovo pismo nije direktno spominjalo Iran, ali je uslijedilo nakon više informacija da Netanyahu zagovara napad na Teheran uprkos protivljenju vojnog i sigurnosnog vrha.

Prema navodima izraelskog Kanala 13, vojska je na sastanku predočila stav da nema potrebe za hitnim i trenutnim udarom. Međutim, ukoliko bi Trump ponovo pokrenuo bombardovanje, Izrael bi se morao priključiti operaciji.

Lider stranke Israel Beitenu Avigdor Liberman takođe se pridružio upozorenjima, podsjetivši da „tehnička vlada nema ovlaštenje donositi odluke koje bi Izrael mogle uvući u rat bez parlamentarnog nadzora“. Ministar odbrane Israel Katz odgovorio mu je da „sigurnost Izraela nije na pauzi“.

S druge strane Atlantika, šef Mossada Roman Gofman, jedan od ljudi od najvećeg Netanyahuovog povjerenja, sastao se u petak s direktorom CIA-e Johnom Ratcliffeom, prenio je američki portal Axios. Gofman potom putuje u Miami na sastanak sa specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom. Njegova misija jeste da ubijedi Trumpa na povratak u ofanzivu, što je pritisak kojem se republikanski predsjednik do sada uspješno opirao. Dva lidera su o Iranu telefonski razgovarala 5. novembra.

Američki predsjednik, pogođen porazom republikanaca na međuizborima za Kongres, čini se da prednost daje drugoj opciji. „Nije nam potreban sporazum s Iranom. Ti dani su odavno iza nas“, napisao je u četvrtak. Takođe je ustvrdio da bi rat mogao okončati odmah, ali da se, „na zahtjev zemalja koje nastoji zaštititi“, odlučio za „duži i nešto civilizovaniji put“. Kako je objasnio, Saudijska Arabija je zatražila da se stvari ostave „onakvima kakve jesu na neko vrijeme“, jer se Iran „desintegrira iznutra“.

U međuvremenu, sukob se nastavlja na moru. U četvrtak su dva tankera naletjela na mine u blizini Hormuškog tjesnaca, saopštila je iranska vojska.

Sedamnaest mjeseci nakon što je objavio da je iranski nuklearni program uništen, Trumpova administracija sada nudi do 20 miliona dolara svakome ko pruži relevantne informacije o njegovom stanju. IAEA, s druge strane, i dalje nema mogućnost da potvrditi gdje se tačno nalazi spornih 440 kilograma uranijuma.

IZVOR: Bosna.hr, El Mundo