Djelo dokumentuje uništavanje i obnovu džamija, ali i stradanje imama i drugih vjerskih objekata Islamske zajednice tokom rata u Bosni i Hercegovini. Prema rezultatima istraživanja predstavljenim u knjizi, od 248 džamija koje su na području Bosanske krajine postojale 1991. godine, njih 208 bilo je potpuno uništeno ili oštećeno

Knjiga autora Muje Begića i Davora Midžića “Tragovi rušenja: Porušene i oštećene džamije u Bosanskoj krajini 1992–1995. godine i njihova obnova” predstavljena je u četvrtak u Gazi Husrev-begovom hamamu, u Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adil-bega Zulfikarpašića u Sarajevu.

O knjizi su govorili promotori dr. sc. Muamer Džananović, mr. sc. Muhamed Jusić, prof. dr. Amir Duranović i dr. sc. Jasmin Medić, dok je promociju moderirala dr. sc. Medina Mehmedović-Mulalić.

Djelo dokumentuje uništavanje i obnovu džamija, ali i stradanje imama i drugih vjerskih objekata Islamske zajednice tokom rata u Bosni i Hercegovini. Prema rezultatima istraživanja predstavljenim u knjizi, od 248 džamija koje su na području Bosanske krajine postojale 1991. godine, njih 208 bilo je potpuno uništeno ili oštećeno.

Autor Mujo Begić kazao je da je knjiga rezultat višegodišnjeg istraživanja i potrebe da se na jednom mjestu sistematiziraju podaci o rušenju i obnovi džamija u Bosanskoj krajini.

– Naš je cilj bio da pokažemo kakav je bio odnos, stepen devastacije prema vjerskim objektima, prema pre svega objektima Islamske zajednice, bilo da se radi o džamijama, mesdžiidima, bilo da se radilo o imamskim kućama, bilo da se radilo o drugim objektima – kazao je Begić.

Govoreći o načinu rušenja džamija, istakao je da su istraživanjem prikupljeni podaci o sistematičnom i organiziranom uništavanju vjerskih objekata, uz upotrebu velikih količina eksploziva. Posebno je ukazao na uništavanje mezarja i pljačku imovine iz džamija i imamskih kuća.

Begić je naglasio i značaj poslijeratne obnove, u kojoj su veliki doprinos dali džematlije, imami i muftije, često vlastitim sredstvima i radom.

– Rušenjem džamija su htjeli poslati jednu poruku da mi tamo nemamo šta tražiti, da rušenjem džamija su htjeli istrgnuti naše korijene iz ove bosanske krajiške zemlje. Međutim, u tome nisu uspjeli. Evo, hvala Bogu, te džamije su obnovljene zahvaljujući ljudima, džematlijama, vjernicima, istinskim i dobrim ljudima – rekao je Begić.

Muhamed Jusić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, istakao je značaj dokumentovanja rušenja, ali i obnove džamija. Najavio je i izložbu u Bosanskoj Gradišci, koja bi trebala biti organizirana nekoliko dana nakon promocije.

– Drago nam je da su naši stručnjaci smogli hrabrosti i znanja i vremena da zadokumentiraju ne samo rušenje nego i obnovu tih objekata. To nam je posebno značajno – kazao je Jusić.

Dodao je da će Uprava nastaviti podržavati projekte koji dokumentuju stradanje vjerskih objekata i napore uložene u njihovu obnovu.

Profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Amir Duranović kazao je da knjiga, osim uništavanja džamija, obrađuje i poslijeratni povratak te obnovu zajednica.

– A to je snaga ljudi zapravo koji su vezani za svoj kraj i ljudi koji povratkom u svoju mjesnu zajednicu, u svoj džemat, ponovo zapravo na ruševinama jednih objekata, kako vlastitih ličnih objekata tako i zajedničkih kao što su objekti džamije ili druge vakufske imovine, zapravo grade zajednicu – istakao je Duranović.

Prema njegovim riječima, knjiga pokazuje povezanost prostora, vremena i ljudi, predstavljajući džamije ne samo kao građevine nego i kao mjesta susreta, molitve i oporavka Bošnjaka u Bosanskoj krajini.

Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Muamer Džananović naglasio je da je riječ o višegodišnjem empirijskom i terenskom istraživanju koje obuhvata porušene, oštećene i obnovljene džamije, ali i druge vjerske objekte.

– Radi se o zaista vrijednom, važnom projektu čiju realizaciju ne bih nazvao poslom. Mislim da je ovdje zaista bio neophodan jedan višegodišnji veliki lični entuzijazam autora, na čemu im zaista čestitam – kazao je Džananović.

Istraživačka građa prikupljena tokom rada na knjizi bit će uvakufljena i ustupljena Gazi Husrev-begovoj biblioteci kako bi bila dostupna i budućim generacijama istraživača zainteresovanih za prirodu i obime razaranja, ali i obnove vjerskih objekata na ovom području.

IZVOR: MINA