Španski arheolozi otkrili su u Africi najstarije poznate koštane alate koje je izradio Homo erectus, naš davni predak. Pronađeni u klancu Olduvai u Tanzaniji, ovi noževi, stari 1,5 milion godina, predstavljaju gotovo 30 primjeraka, od kojih su neki dugi i do 40 centimetara.
Tim predvođen Ignaciom de la Torrem s Madridske arheološke škole ističe da ovo otkriće svjedoči o “kvalitativnom skoku u kognitivnim sposobnostima” Homo erectusa, pretka modernog čovjeka, Homo sapiensa.
Nalaz je objavljen u prestižnom časopisu Nature.
Prvi nož pronađen je 2015. – tamni, šiljasti predmet koji je izgledao namjerno naoštren. De la Torre, istraživač Španskog nacionalnog istraživačkog vijeća (CSIC), isprva nije vjerovao da je riječ o ljudskom alatu. Do 2018. iskopano je još nekoliko većih noževa s izraženim rubovima i vrhovima, što je razjasnilo njihovu svrhu.
Ovi alati, izrađeni od fosilizirane kosti, teški su do 1,7 kilograma, a tragovi kamenih čekića pod mikroskopom potvrđuju da nisu slučajno nastali. Nazubljeni rubovi i oštri vrhovi služili su za rezanje i probadanje, dok su mnogi noževi otupljeni od dugotrajne uporabe.
Istraživači su eksperimentalno izradili slične alate koristeći kosti slona Yoya, koji je uginuo 2024. u zoološkom vrtu u Barceloni. Ti noževi, teški oko jednog kilograma, pružaju uvid u originalni izgled oružja. Pronalasci upućuju na to da su hominidi donosili slonove kosti, tvrđe od kostiju drugih sisavaca, na obale drevnog vodenog bazena u Olduvaiju, vjerojatno radi obrade mrtvih životinja poput gazela i nilskih konja.
Ovo otkriće povezuje se s tehnološkom revolucijom prije 1,5 miliona godina, kada se pojavljuje acheuleanski alat – teži kameni instrumenti za lomljenje kosti i dobivanje kalorične srži. Novi koštani noževi upotpunjuju taj repertoar, sugerirajući adaptivnu prednost Homo erectusa. Ova vrsta, s rasponom ruku i mozgom sličnim našem, bila je prva koja je napustila Afriku, dajući porijeklo vrstama poput Neandertalaca i preživjevši u Aziji do prije 100.000 godina.
De la Torre, koji je 2019. dobio stipendiju od 2,5 miliona eura od Evropske unije, vjeruje da ovi noževi pokazuju znanje prenošeno generacijama, da su omogućavale preživljavanje i osvajanje novih teritorija. Istraživanje se nastavlja, uz nadu da će slični alati biti otkriveni i na drugim nalazištima, bacajući novo svjetlo na tehnološku evoluciju čovječanstva.
