Stewart vjeruje da je želja za očuvanjem kulturne memorije univerzalna. Inspiraciju crpi iz historije, poput benediktinskog opata Petra Časnog iz 12. stoljeća, koji je naručio prevode islamskih tekstova kako bi bolje razumio drugu kulturu

Columba Stewart, benediktinski redovnik, posvetio je svoj život spašavanju rukopisa ugroženih ratovima, fundamentalizmom i pljačkom. Vođen uvjerenjem da kulturna baština pripada cijelom čovječanstvu, ovaj 67-godišnji Amerikanac riskirao je život na najopasnijim područjima planete kako bi sačuvao stoljetne knjige od uništenja.

Kao izvršni direktor Hill Museum & Manuscript Libraryja (HMML), neprofitne organizacije smještene u Collegevilleu, Minnesota, Stewart predvodi misiju digitalizacije i očuvanja pola miliona tekstova – najveće takve zbirke na svijetu.

Stewartova priča počinje u trenucima kada je takozvana Islamska država (ISIS) započela svoju ekspanziju na Bliskom istoku, šireći strah i uništenje. Dok su fundamentalisti palili knjige u ime svog zamišljenog hilafeta, Stewart se infiltrirao u Irak i Siriju, ne kao špijun ili plaćenik, već kao redovnik s jednostavnom, ali herojskom misijom: spasiti pisano naslijeđe od zaborava. Bez oružja ili diplomatske zaštite, oslanjao se na svoju vjeru i pregovaračke vještine kako bi izbjegao potjere i sačuvao dragocjene rukopise.

HMML, koji Stewart vodi, već šest desetljeća radi na katalogiziranju i digitalizaciji ugroženih tekstova. Od mikrofilmiranja u ranim danima do sofisticiranog skeniranja danas, organizacija je razvila metode prilagođene svakom vremenu.

Njihova zbirka uključuje kodekse na koptskom, latinskom i aramejskom jeziku te dokumente koji svjedoče o životu naših predaka. “Stvorili smo kartu znanja koja pokazuje nevjerojatnu kulturnu razmjenu između kršćanstva, islama i zapadne Afrike u srednjem vijeku”, kaže Stewart u razgovoru ze El Mundo.

Rođen u Teksasu i nazvan po irskom svecu iz šestog stoljeća, Stewart je prije ulaska u redovnički život stekao impresivno obrazovanje: diplomu iz historije i književnosti na Harvardu, magisterij iz religijskih studija na Yaleu i doktorat iz teologije na Oxfordu. Iako je nedavno zatražio dopuštenje da napusti benediktinski red, ostao je predan HMML-u. Njegov pristup očuvanju rukopisa jedinstven je: umjesto da ih uzima, Stewart obučava lokalno stanovništvo i osigurava im opremu za digitalizaciju. “Plaćamo ih za svaku sliku. Ne želimo odnijeti knjige, već osigurati da njihovi vlasnici imaju sigurnosnu kopiju”, objašnjava.

Stewartov rad proteže se daleko izvan Bliskog istoka. Sažeti njegov rad nije jednostavno. On se ne bavi tehničkim poslovima, koje prepušta članovima svog tima, već djeluje kao glavni pregovarač. Na određeni način, on je konzular knjiga koji putuje svijetom s koferom koji čuva pisano sjećanje čovječanstva.

Počeo je svoju zaštitničku misiju spašavajući rukopise ranih kršćana na Bliskom istoku, potakao skeniranje dragulja iz sarajevske Nacionalne biblioteke, teško oštećene u Vijećnici na početku Opsade Sarajeva, i podržao projekte očuvanja različitih zbirki u Timbuktuu, u Maliju, koji su bili ugroženi kada su ga 2012. okupirali džihadisti.

Ovaj čovjek dolazi iz najiskusnije diplomatske škole u povijesti: crkvene. Stewart se kalio kao redovnik u ekumenskom dijalogu između katolika i pravoslavaca te je redovito učestvovao u razgovorima o zaštiti biblioteka različitih vjerskih skupina koje koegzistiraju u Starom gradu Jerusalema. To je iskustvo u umijeću pregovaranja o kojem bi sanjao svaki političar i poduzetnik. Govorimo o čovjeku koji je posredovao u Nepalu u spašavanju budističkih tekstova i koji u Indiji pomaže muslimanskoj manjini da zaštiti svoje kulturno naslijeđe, ugroženo hinduističkim nacionalizmom premijera Narendre Modija.

Ideja o stvaranju ove velike biblioteke rukopisa nastala je 1964. u benediktinskim samostanima u Austriji. Nakon razaranja Drugog svjetskog rata i straha od nuklearnog sukoba tokom Hladnog rata, red je odlučio fotografisati stranice svojih knjiga kako bi ih sačuvao u golemoj arhivi u slučaju katastrofe. Tu ideju kasnije su prenijeli u područja sukoba, poput Etiopije 1970-ih, kako bi zaštitili svoje naslijeđe svetih knjiga.

Od tada se HMML, koji se finansira putem fondacija i donacija, proširio na različite kontinente. Stewartova misija nije samo tehnička – ona je duboko ljudska. “Vjeruju mi jer sam čovjek vjere”, kaže. Njegov pristup temelji se na strpljenju, poštovanju i izgradnji povjerenja. “Ne ponašam se kao tipičan Amerikanac koji zapovijeda i žuri. S ljudima u tim zemljama moraš popiti kahvu ili čaj, upoznati ih i pokazati da ti je stalo”, dodaje uz osmijeh.

U zemljama gdje je američki pasoš često omražen, Stewart se oslanja na univerzalni jezik vjere i kulture kako bi otvorio vrata.

Stewartov život često je bio opasnosti. U Timbuktuu je preživio unakrsnu vatru tokom džihadističkog napada, skrivajući se u hotelskoj sobi dok su helikopteri pucali iznad njega. U Mosulu je bio svjedok bombardovanja i uništenja crkava i biblioteka. Ipak, uvijek se vraćao, često u saradnji s lokalnim liderima poput mosulskog nadbiskupa, s kojim je bježao kroz ravnicu Ninivu pred napredovanjem snaga takozvanog ISIL-a.

Stewart vjeruje da je želja za očuvanjem kulturne memorije univerzalna. Inspiraciju crpi iz historije, poput benediktinskog opata Petra Časnog iz 12. stoljeća, koji je naručio prevode islamskih tekstova kako bi bolje razumio drugu kulturu. “Moramo slušati ljude njihovim glasom i čitati njihove tekstove”, kaže Stewart, naglašavajući humanistički pristup svom radu.

Njegova biblioteka danas nudi pristup 100.000 rukopisa putem online platforme, s novim arhivama koji se dodaju svake sedmice. “Skeniramo sve, jer ono što je važno danas možda neće biti sutra”, tvrdi. Ovaj rad ne samo da štiti tekstove od fizičkog uništenja, već i sprječava ilegalnu trgovinu i dokazuje vlasništvo u slučaju krađe.

Columba Stewart nije samo čuvar rukopisa – on je most između prošlosti i budućnosti. Njegova misija pokazuje da u svijetu podijeljenom sukobima i netrpeljivošću kultura može biti snaga koja spaja. “Svaki tekst napisan prije stoljeća zahtijevao je trud i zato ga treba sačuvati”, zaključuje ovaj “Indiana Jones rukopisa”, čovjek koji je svoj život posvetio spašavanju pisane baštine čovječanstva.