Novoizabrani predsjednik Abelardo de la Espriella najavio je obnovu diplomatskih odnosa s Izraelom, otvaranje ambasade u Jerusalemu i odustajanje od planirane diplomatske misije u Palestini, čime će biti okončana politika odlazećeg predsjednika Gustava Petra.
Kolumbija se nalazi pred jednom od najvećih promjena u svojoj vanjskoj politici posljednjih godina. Nakon predsjedničkih izbora, novoizabrani predsjednik Abelardo de la Espriella, koji dužnost preuzima 7. augusta, najavio je da će njegova administracija obnoviti pune diplomatske odnose s Izraelom i poništiti niz poteza koje je prethodnih godina povukao odlazeći predsjednik Gustavo Petro, jedan od najglasnijih svjetskih lidera u podršci Palestini.
Tokom svog mandata Petro je potpuno promijenio tradicionalnu kolumbijsku politiku prema Bliskom istoku. Nakon početka rata u Gazi, otvoreno je optužio izraelsku vladu za zločine nad palestinskim stanovništvom, podržao tužbu Južne Afrike protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde, prekinuo diplomatske odnose s Izraelom te kasnije zabranio izvoz uglja u tu zemlju, navodeći da Kolumbija ne želi doprinositi ekonomiji države koju optužuje za teška kršenja međunarodnog prava.
Petrova administracija također je najavila otvaranje diplomatske misije u Ramallahu i imenovala ambasadora za Palestinu. Iako taj projekat nikada nije u potpunosti realiziran, predstavljao je snažan politički signal podrške palestinskom narodu i dodatno učvrstio poziciju Kolumbije među državama koje su zauzele izrazito kritičan stav prema izraelskim napadima u Gazi.
Međutim, dolaskom nove administracije slijedi gotovo potpuni zaokret. Nakon sastanka budućeg ministra vanjskih poslova Omara Bule s izraelskim ministrom vanjskih poslova Gideonom Saarom u Washingtonu, obje strane objavile su plan za potpunu obnovu odnosa između dvije države. Prema dogovoru, Kolumbija će ponovo razmijeniti ambasadore s Izraelom, ukinuti vizni režim između dvije zemlje i otvoriti ambasadu u Jerusalemu, koji Izrael smatra svojom prijestolnicom. Većina država svijeta, međutim, ne priznaje izraelski suverenitet nad cijelim Jerusalemom te svoje ambasade zadržava u Tel Avivu ili drugdje, smatrajući da konačni status grada treba biti riješen pregovorima između Izraelaca i Palestinaca.
Novoizabrani predsjednik također je potvrdio da njegova vlada neće nastaviti Petrovu inicijativu za otvaranje diplomatske misije u Palestini. Promjena kursa izazvala je brojne reakcije u Kolumbiji i inostranstvu. Gustavo Petro oštro je kritikovao odluke svog nasljednika, poručivši da je „svako ko podržava genocid njegov saučesnik“, ostajući pri svom stavu da izraelska vojna operacija u Gazi predstavlja genocid nad palestinskim narodom.
Tokom posljednje dvije godine Petro je stekao međunarodnu prepoznatljivost upravo zbog svoje politike prema Palestini. Osim prekida diplomatskih odnosa s Izraelom i zabrane izvoza uglja, njegova vlada podržala je međunarodne pravne inicijative protiv Izraela i zalagala se za jači međunarodni pritisak radi zaštite palestinskih civila. Zbog takvih poteza Kolumbija je od države koja je decenijama održavala bliske sigurnosne i vojne veze s Izraelom postala jedna od njegovih najglasnijih kritičarki u Latinskoj Americi. Predstojeća promjena vlasti zato predstavlja mnogo više od obične smjene predsjednika. Ona označava i kraj jednog razdoblja u kojem je Kolumbija bila među najistaknutijim državama koje su javno stale uz Palestinu na međunarodnoj sceni.
