Muslimanski pobunjenici u Kašmiru desetljećima se bore protiv indijske vlasti, često uz podršku dijela lokalnog stanovništva koje podržava ideju ujedinjenja s Pakistanom ili nezavisnosti. Indija optužuje Pakistan za finansiranje i podršku militantnim skupinama, što Islamabad negira
Kašmir, regija smještena u podnožju Himalaja, već desetljećima je žarište sukoba između Indije i Pakistana. Ova teritorija, podijeljena između dviju zemalja 1947. godine, ponovo je u središtu pažnje svjetske javnosti nakon stravičnog napada u utorak, 22. aprila u kojem je ubijeno 25 indijskih turista i jedan državljanin Nepala.
Ovaj incident u indijski upravljanom dijelu Kašmira izazvao je oštre reakcije i eskalaciju napetosti, pri čemu su Indija i Pakistan prekinuli diplomatske i trgovačke odnose, zatvorili glavni granični prijelaz i suspendirali važan sporazum o vodama rijeke Ind.
Spor oko Kašmira započeo je 1947. godine tokom podjele kolonijalne Indije na Indiju i Pakistan. Kašmir, kao jedna od polunezavisnih kneževina, postao je predmet sukoba kada je njegov hinduski vladar odlučio pripojiti regiju Indiji, unatoč većinski muslimanskom stanovništvu. Ova odluka izazvala je pobunu i prvi rat između Indije i Pakistana (1947.-1948.), nakon čega je uspostavljena “linija kontrole”, koja danas predstavlja jednu od najstrože militariziranih granica na svijetu.
Obje zemlje polažu pravo na cijeli Kašmir, dok Kina kontrolira istočni dio regije. Od tada su Indija i Pakistan vodili još dva rata zbog Kašmira, posljednji 1999. godine.
Muslimanski pobunjenici u Kašmiru desetljećima se bore protiv indijske vlasti, često uz podršku dijela lokalnog stanovništva koje podržava ideju ujedinjenja s Pakistanom ili nezavisnosti. Indija optužuje Pakistan za finansiranje i podršku militantnim skupinama, što Islamabad negira.
Napetosti su eskalirale 2019. godine kada je vlada indijskog premijera Narendre Modija ukinula poseban status Kašmira, koji je regiji garantovao ograničenu autonomiju od 1949. godine. Ovaj potez, podržan od strane hindu-nacionalističke stranke BJP, izazvao je bijes među lokalnim stanovništvom, posebno zbog novih pravila koja omogućuju strancima kupovinu zemlje u Kašmiru. Mnogi muslimani vide to kao pokušaj demografske promjene regije.
Napad u Pahalgamu, koji je u utorak izvela grupa “Kašmirski otpor”, označen je kao najsmrtonosniji u regiji od 2000. godine. Indija tvrdi da je grupa povezana s islamističkom militantnom organizacijom Lashkar-e-Taiba, koju navodno podržavaju pakistanske obavještajne službe.
Napad, koji je uključivao selektivna ubistva temeljena na vjerskom identitetu, sramota je za Modijevu vladu, koja od 2019. tvrdi da je uspostavila sigurnost u Kašmiru. Kao odgovor, Indija je suspendovala Sporazum o vodama rijeke Ind iz 1964. godine, koji regulira dijeljenje voda ključnog riječnog sistema za obje zemlje. Pakistan je ovo nazvao “činom rata”, upozoravajući da će bilo kakvo ometanje vodotoka izazvati snažan odgovor.
Sporazum o vodama rijeke Ind jedan je od najuspješnijih svjetskih sporazuma o dijeljenju voda, koji omogućava Indiji korištenje oko 20% voda, dok ostatak pripada Pakistanu. Ova rijeka ključna je za poljoprivredu, posebno u Pakistanu, gdje je poljoprivreda osnova gospodarstva. Suspenzija sporazuma izazvala je strah od ozbiljnih ekonomskih i humanitarnih posljedica, a Pakistan je najavio da će se svaki pokušaj promjene vodotoka smatrati prijetnjom nacionalnoj sigurnosti.
Iako su Indija i Pakistan nuklearne sile, smatra se da nuklearno oružje djeluje kao faktor odvraćanja, sprječavajući eskalaciju u sveopći rat. Međutim, historija pokazuje da napadi poput ovog često izazivaju ograničene vojne odgovore, poput indijskih zračnih napada 2016. i 2019. godine. Stručnjaci upozoravaju da bi trenutna kriza mogla dodatno pogoršati odnose, posebno zbog oštre retorike i poteza poput zatvaranja granica i prekida trgovačkih veza. Modi je obećao da će “pronaći i kazniti” odgovorne, dok Pakistan negira bilo kakvu umiješanost i optužuje Indiju za planiranje terorističkih akata na svojoj teritoriji.
