Obnovljeni zračni napadi popraćeni su snažnom kopnenom ofanzivom. Od kraja primirja, izraelske trupe zauzimaju sve veći dio Gaze, uspostavljajući, prema njihovim riječima, „sigurnosnu zonu“. Izrael sada kontrolira oko 70% teritorija, uključujući gradove poput Rafe
Osamnaestog marta stanovnici Pojasa Gaze ponovo su s užasom gledali u nebo. Izrael je neočekivano prekinuo dvomjesečno primirje valom zračnih napada koji su u samo nekoliko sati odnijeli više od 400 života. „Ovo je tek početak“, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu. Njegove riječi nisu bile puka retorika: danas se navršava mjesec dana od obnove sukoba, a bombe i dalje padaju na palestinsku enklavu.
Nema naznaka da će rat uskoro završiti.
U posljednjih 31 dan, prema podacima vlasti u Gazi, poginulo je više od 1.650 Palestinaca, od čega oko 500 maloljetnika. Više od 4.000 ljudi je ranjeno. Nijedan dio Gaze nije siguran: bolnice, škole pretvorene u skloništa i improvizirani kampovi raseljenih postaju mete izraelske vojske.
U posljednjem napadu, prošle noći, najmanje 32 osobe poginule su u bombardovanju šatora na sjeveru i jugu Gaze, gdje su se sklonile porodice koje su bile prisiljene napustiti domove. Izrael tvrdi da cilja isključivo Hamasovu terorističku infrastrukturu, no incidenti poput ubistva 15 medicinara u Rafi ili napada na šator u Nasseru, gdje su spavali novinari, osporavaju te tvrdnje.
Obnovljeni zračni napadi popraćeni su snažnom kopnenom ofanzivom. Od kraja primirja, izraelske trupe zauzimaju sve veći dio Gaze, uspostavljajući, prema njihovim riječima, „sigurnosnu zonu“. Izrael sada kontrolira oko 70% teritorija, uključujući gradove poput Rafe. Prema UN-u, ovo je svelo više od dva miliona Palestinaca na sve uža područja, uglavnom na jugu i uz obalu, gdje žive u teškim uslovima, izloženi stalnim raseljavanjem i bez humanitarne pomoći, uključujući hranu i lijekove.
Međunarodni apeli za pomoć ostaju bez odjeka. Izraelski ministar odbrane Israel Katz izjavio je da će vojska nastaviti okupaciju Gaze „pod svakim budućim sporazumom“, uz planove za omogućavanje Palestincima da „dobrovoljno“ napuste enklavu, što je u skladu s vizijom Donalda Trumpa o pretvaranju Gaze u „Rivijeru Bliskog istoka“.
Situacija je dosegla tačku u kojoj su se krajem marta prvi put pojavile demonstracije protiv Hamasa, kojeg stanovnici krive za haos. Ove proteste, rijetke zbog Hamasove represije od 2007. goidne, razbile su uobičajenu tišinu.
Pregovori za novo primirje propadaju. Izrael je, uz posredovanje Egipta i Katara, ponudio Hamasu 45-dnevno primirje u zamjenu za predaju oružja i oslobađanje dijela od 59 preostalih talaca. Hamas je odbio prijedlog, koji ne uključuje povlačenje izraelskih trupa. Za Netanyahua, to je prilika za nastavak vojne kampanje i potpunu kontrolu nad Gazom. (IZVOR: La Vanguardia)
