Od nekadašnjih aerodroma, vojnih zona i zapuštenih industrijskih površina do parkova, biblioteka i sportskih centara, projekat millet bahçesi postao je jedan od simbola savremene Turske i njene nove urbanističke politike.

Kada se govori o velikim projektima koji su posljednjih godina promijenili izgled Turske, najčešće se spominju novi mostovi preko Bosfora, mega-aerodrom u Istanbulu, gradske bolnice, autoputevi ili brze željeznice. Međutim, projekat koji se mnogo manje spominje izvan Turske, a koji je možda najviše promijenio svakodnevni život običnih građana je millet bahçesi, odnosno „Narodni vrtovi“, projekat koji je u svega nekoliko godina postao jedno od najprepoznatljivijih obilježja turske urbane politike.

Na prvi pogled riječ je o parkovima. Međutim, millet bahçesi daleko su više od običnih zelenih površina. Oni predstavljaju novu filozofiju uređenja gradova u kojoj se priroda, rekreacija, kultura, obrazovanje i sigurnost stanovništva spajaju u jedinstven javni prostor. Upravo zbog toga ovaj projekat danas zauzima posebno mjesto u strategiji razvoja turskih gradova.

Ideja o millet bahçesi prvi put je predstavljena na nacionalnom nivou 2018. Godine, kada je predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavio stvaranje velikih zelenih površina u svim dijelovima zemlje. Projekat je vrlo brzo prerastao u jednu od najvećih državnih investicija u oblasti urbanizma, a njegovu realizaciju preuzeli su Ministarstvo okoliša, urbanizma i klimatskih promjena te TOKİ – Uprava za masovnu stambenu izgradnju.

Impresivni rezultati

Za razliku od brojnih parkova koji se grade kao pojedinačni lokalni projekti, millet bahçesi od samog početka zamišljeni su kao nacionalna mreža javnih prostora. Cilj nije bio izgraditi nekoliko reprezentativnih parkova u Istanbulu ili Ankari, nego omogućiti da građani u svih 81 provinciji imaju pristup velikim zelenim površinama.

Rezultati su impresivni. Prema zvaničnim podacima Ministarstva okoliša i TOKİ-ja, do kraja 2025. godine završeno je 313 narodnih parkova, ukupne površine 36,56 miliona kvadratnih metara, dok je u isto vrijeme još 231 projekat bio u različitim fazama izgradnje na dodatnih 45,25 miliona kvadratnih metara. Kada svi budu završeni, Turska će raspolagati s više od 80 miliona kvadratnih metara novih zelenih površina, što ovaj program svrstava među najveće projekte urbanog ozelenjavanja u Evropi. Posebnost millet bahçesi nije samo u njihovoj veličini nego i u njihovoj funkciji. Dok su klasični gradski parkovi uglavnom mjesta za šetnju ili odmor, narodni vrtovi projektovani su kao višenamjenski javni prostori. Gotovo svaki od njih sadrži kilometre pješačkih i biciklističkih staza, sportske terene, dječija igrališta, otvorene fitness zone, biblioteke, čitaonice poznate kao „Millet Kıraathanesi“, restorane, kafiće, umjetna jezera, botaničke vrtove, piknik zone, amfiteatre i prostore za kulturne manifestacije. U novijim projektima ugrađene su i električne punionice za automobile, sistemi pametne rasvjete, edukativni centri i prostori za radionice.

Jedan od najzanimljivijih aspekata ovog projekta jeste način na koji nastaju novi parkovi. Mnogi millet bahçesi nisu građeni na slobodnim parcelama, nego na prostorima koji su godinama bili zatvoreni za građane. Tako su brojne bivše vojne zone pretvorene u javne parkove, stari stadioni dobili su potpuno novu namjenu, napuštene industrijske površine pretvorene su u zelene oaze, a nekadašnji aerodromi postali mjesta za šetnju i rekreaciju. Najpoznatiji primjer svakako je Atatürk Havalimanı Millet Bahçesi u Istanbulu. Nekada jedan od najprometnijih aerodroma u Evropi, danas se dio njegovog prostora pretvara u najveći gradski park u Turskoj. Kompleks zauzima oko 1,736 miliona kvadratnih metara, od čega više od 1,2 miliona kvadratnih metara čine zelene površine. U njemu je posađeno više od 20.000 stabala, izgrađene su četiri biblioteke, restorani, izložbeni prostori, dječije zone, sportski sadržaji i kilometri biciklističkih staza. Ovaj projekat često se navodi kao jedan od najvećih primjera prenamjene aerodromskog prostora u javni park u svijetu.

Ni Ankara nije ostala po strani. AKM Millet Bahçesi, izgrađen na prostoru nekadašnjeg hipodroma i okolnih površina, prostire se na više od 600.000 kvadratnih metara. Posjetiocima su na raspolaganju umjetno jezero, hiljade stabala, veliki sportski centri, čitaonice, prostori za kulturne manifestacije i brojne pješačke staze. U Edirneu je otvoren Söğütlük Millet Bahçesi, jedan od najvećih parkova u evropskom dijelu Turske. Prostire se na više od pola miliona kvadratnih metara i smješten je uz rijeku Merič. U njemu se nalazi gotovo deset kilometara pješačkih staza, biciklističke rute, sportski tereni i veliki broj rekreativnih sadržaja.

Slični projekti realizovani su i u Bursi, Gaziantepu, Konji, Samsunu, Izmiru, Kayseriju, Şanlıurfi, Diyarbakıru i desetinama drugih gradova. Zbog toga se danas može reći da gotovo svaki veći grad u Turskoj ima barem jedan millet bahçesi ili ga gradi.

Međutim, možda najvažnija funkcija ovih parkova postala je vidljiva tek nakon katastrofalnih zemljotresa koji su pogodili Tursku. Nakon iskustava iz 2023. godine, država je počela još više naglašavati da veliki narodni vrtovi nisu samo mjesta za odmor nego i važan dio sistema civilne zaštite. Većina novih millet bahçesi projektovana je tako da u slučaju zemljotresa, požara ili drugih katastrofa može služiti kao prostor za okupljanje stanovništva. Široke zelene površine omogućavaju privremeni smještaj velikog broja ljudi, dolazak spasilačkih ekipa i postavljanje mobilnih bolnica ili šatorskih naselja.

Borba protiv klimatskih promjena

Najveći primjer ponovo je Atatürk Havalimanı Millet Bahçesi, koji prema zvaničnim podacima može prihvatiti više od 165.000 ljudi u slučaju velike katastrofe. Time park dobija sasvim novu dimenziju, osim rekreativne i ekološke, postaje i važan element sigurnosne infrastrukture grada.

Millet bahçesi imaju i značajnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena. Velike zelene površine smanjuju efekat urbanih toplotnih ostrva, poboljšavaju kvalitet zraka, povećavaju sposobnost tla da upije oborinske vode i doprinose očuvanju biodiverziteta. Ministarstvo okoliša upravo zato ovaj projekat predstavlja kao jedan od ključnih elemenata turske strategije prilagođavanja klimatskim promjenama.

Još jedna zanimljivost jeste da država ne posmatra narodne vrtove samo kao parkove, nego i kao mjesta okupljanja zajednice. U njima se organizuju koncerti, sajmovi knjiga, izložbe, sportski turniri, festivali za djecu, edukativni programi i kulturne manifestacije. Na taj način parkovi tokom cijele godine ostaju aktivni, a ne samo vikendom ili u ljetnim mjesecima. Iako zvanična jedinstvena statistika posjećenosti svih millet bahçesi ne postoji, fotografije i snimci iz gotovo svih većih gradova pokazuju da su parkovi vrlo brzo postali sastavni dio svakodnevnog života građana. Posebno tokom vikenda i praznika, hiljade porodica koriste ih za šetnju, sport, piknik ili druženje.

U vremenu kada se veliki svjetski gradovi suočavaju s nedostatkom zelenih površina, zagađenjem zraka i posljedicama klimatskih promjena, Turska je kroz projekat Millet Bahçesi pokušala ponuditi drugačiji model urbanog razvoja, model u kojem park nije samo mjesto za odmor, nego prostor koji istovremeno doprinosi zdravlju građana, jača društveni život, čuva okoliš i može spasiti živote u trenucima prirodnih katastrofa. Upravo zbog toga mnogi urbanisti danas millet bahçesi ne posmatraju kao obične parkove, već kao jedan od najambicioznijih programa stvaranja javnih zelenih prostora u savremenoj Turskoj.