Karadžić je bio optužen po 11 tačaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Ključni segment optužnice odnosio se na genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, gdje su snage Vojske Republike srpske (VRS) pod njegovom političkom i vojnom komandom ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Suđenje Radovanu Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske i jednom od najodgovornijih za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, predstavlja jedan od najznačajnijih procesa pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Nakon višegodišnjeg bjekstva, Karadžić je uhapšen u Beogradu u julu 2008. godine, što je otvorilo put za njegovu ekstradiciju i suđenje u Hagu.

Karadžić je bio optužen po 11 tačaka za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja. Ključni segment optužnice odnosio se na genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, gdje su snage Vojske Republike srpske (VRS) pod njegovom političkom i vojnom komandom ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. Također, optužen je za teror nad civilima u Sarajevu tokom opsade grada, koja je trajala više od tri godine, kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce.

Suđenje je započelo u oktobru 2009. godine i trajalo je više od pet godina. Tokom procesa saslušano je više od 500 svjedoka, uključujući preživjele, vojne i političke analitičare, te bivše saradnike optuženog. Karadžić se branio samostalno, tvrdeći da nije kriv i da je djelovao u cilju zaštite srpskog naroda.

U martu 2016. godine, MKSJ je donio presudu kojom je Radovan Karadžić osuđen na 40 godina zatvora. Sud ga je proglasio krivim za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Međutim, nije proglašen krivim za genocid u drugih sedam općina u BiH.

Na ovu presudu Karadžić se žalio Mehanizmu za međunarodne krivične sudove (MICT), pravnom nasljedniku MKSJ-a. Žalbeni proces završen je 2019. godine, kada je, upravo 20. marta,  Mehanizam povećao njegovu kaznu na doživotni zatvor, potvrđujući njegovu odgovornost za zločine koji su imali “ogroman obim i brutalnost”.

Presuda Karadžiću izazvala je različite reakcije. Preživjele žrtve, porodice ubijenih i međunarodne organizacije za ljudska prava pozdravile su odluku suda, smatrajući je ključnim korakom u procesuiranju odgovornih za ratne zločine u BiH. S druge strane, politički lideri iz Republike Srpske i pojedinih dijelova Srbije osudili su presudu, tvrdeći da je politički motivirana.

Suđenje i presuda Radovanu Karadžiću označili su jedan od najvažnijih trenutaka u historiji međunarodne pravde. Ovo je bio prvi put da je jedan bivši lider osuđen za genocid od strane međunarodnog suda. Presuda je također naglasila važnost odgovornosti za ratne zločine i postavila presedan za buduća suđenja u vezi sa zločinima protiv čovječnosti.

Iako je pravda donekle zadovoljena, još uvijek postoji potreba za daljnjim procesuiranjem odgovornih za zločine počinjene tokom oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu.