Trump je prošlog mjeseca povukao podršku SAD-a za globalni sporazum o porezima i naložio agencijama da istraže “diskriminatorne i eksteritorijalne“ poreze u drugim zemljama.

Da će se američka politika, prije svega ekonomska, značajno promijeniti s ponovnim dolaskog Donalda Trumpa u Bijelu kuću, znalo se još ljetos, kada su ove teme došle u fokus predsjedničke kampanje. Trump je u svojim javnim nastupima, u medijima i na predizbornim skupovima najavljivao političke promjene pod motom “učinit ćemo Ameriku ponovo velikom”, optužujući Bidenovu administraciju da je na međunarodnoj sceni previše popustljiva i da je kroz politiku globalnog liberalizma ugrozila primarne američke interese.

Kako bi svijet uvjerio da se ne šali, među prvim Trumpovim potezima bilo je uvođenje dodatnih carinskih tarifa na uvoz robe iz Meksika, Kanade i Kine. Nakon reakcija druge strane neke od ovih odluka stavljene su na “pauzu”, ali je američka pregovaračka pozicija pojačana, a brzo će se vidjeti da li je i koliko tim potezima ukupna američka pozicija pojačana.

Odnos prema evropskim saveznicima posebna je priča. Trump je optuživao najsnažnije evropske zemlje da ne učestvuju dovoljno u finansiranju NATO saveza dok istovremeno očekuju da ih NATO čuva od potencijalnih prijetnji s istoka, prije svega od Rusije. Također, Trump je zamjerio Evropi što se nije uspjela suprotstaviti snažnom ekonomskom udaru iz Kine, koja je osvojila mnoga evropska tržišta svojim jeftinim proizvodima, čime su ugroženi američki politički i ekonomski interesi.   

Na Samitu o umjetnoj inteligenciji koji je počeo jučer u Parizu, američki stav je postao sasvim jasan. Prisutnima, među kojima je bio i francuski predsjednik Emmanuel Macron, i mnogi drugi svjetski lideri, američki potpredsjednik J. D. Vance iznio je viziju kojom je podcrtao da će Amerika odlučno čuvati status svjetske supersile, posebno u oblasti moderne tehnologije i umjetne inteligencije. Vance je kazao kako su oni voljni nastaviti saradnju sa saveznicima u ovoj oblasti, ali je, prilično agresivno, dodao da će ta saradnja biti po američkim pravilima.

Upozorio je evropske zemlje da ne smiju uvoditi dodatna pravila koja mogu ugroziti američku industriju umjetne inteligencije. Nije imenovao Kinu, ali je optužio evropske države da su postale ovisne o totalitarnim režimima kad je riječ o lancu snabdijevanja sredstavima za razvoj naprednih tehnologija.

Nakon Samita o umjetnoj inteligenciji, na kojem su oboje učestvovali, Vance se sastao i s predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, koja je istakla je posvećenost Evropske unije razvoju umjetne inteligencije na dobrobit svih, uz očuvanje otvorenog i konkurentnog tržišta. Oboje su potvrdili snagu odnosa između EU i SAD te ključnu ulogu tih odnosa u današnjem geopolitičkom kontekstu. Predsjednica von der Leyen naglasila je posvećenost Evropske pravednom i trajnom miru za Ukrajinu te podvukla potrebu za kontinuiranom jedinstvenošću u pružanju nepokolebljive podrške Ukrajini.

U razgovorima su čelnici Evropske unije i NATO-a nastojali uvjeriti potpredsjednika J. D. Vancea, državnog sekretara Marca Rubija i ministra odbrane Petea Hegsetha da su SAD i Evropa više usklađeni nego suprotstavljeni.

Međutim, kada je riječ o tehnološkoj politici, evropska i američka ekonomija kreću se u potpuno suprotnim smjerovima. Trump, Vance i kongresni lideri, kao i tehnološki giganti poput vlasnika X-a Elona Muska i izvršnog direktora Mete Marka Zuckerberga, oštro kritiziraju evropske propise o tehnologiji jer su neka od pravila usmjerena protiv najvećih svjetskih tehnoloških kompanija i društvenih mreža, a zasnovana su na kriterijima kao što su prihodi u Evropi i broj korisnika. Većina kompanija koje ispunjavaju te uslove su američke.

“Evropa donosi sve veći broj zakona koji institucionaliziraju cenzuru i otežavaju inovacije“, rekao je Zuckerberg prošlog mjeseca.

Trump je ranije trgovinu s Evropom nazvao “zločinom“. Trojica zvaničnika američke administracije učestvovat će na sastancima NATO-a u Briselu i međunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Münchenu. Minhenska sigurnosna konferencija, koja počinje u petak, bit će posvećena ratu u Ukrajini, a Evropa će tražiti nastavak američke podrške Kijevu. Trump je izjavio da je započeo direktne razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o rješavanju sukoba.

Lideri Evropske unije nadaju se da će moći pregovarati s Trumpom o odbrani i trgovini. On ih je ranije kritizirao zbog nedovoljne vojne potrošnje. Iako se izdvajanja povećavaju, evropski lideri pokušavaju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, ali sporije nego što bi to Trump želio.

SAD su imale trgovinski deficit u robnoj razmjeni s Evropskom unijom od 209 milijardi dolara i suficit u uslugama od 77 milijardi dolara u 2023. godini, prema podacima Ministarstva trgovine. To je rezultiralo ukupnim deficitom od 132 milijarde dolara. Lideri Evropske unije razmatrali su mogućnost kupovine više američkog tečnog prirodnog plina i oružja.

Međutim, tehnologija je potpuno drugačije pitanje. Evropska unija ima malo velikih tehnoloških kompanija i usvojila je neke od najstrožih propisa na svijetu u ovoj oblasti. Ta razlika dovela je američke tehnološke gigante u sukob s Briselom.

Predsjednik Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma Jim Jordan (R., Ohio), inače blizak  Trumpu, prošlog je mjeseca pisao glavnom regulatoru tehnologije Evropske unije o utjecaju Zakona o digitalnim uslugama (DSA) na slobodu govora u Sjedinjenim Američkim Državama. Zvaničnici Evropske unije tvrde da je DSA napisan kako bi zaštitio slobodu izražavanja, dok istovremeno smanjuje rizike povezane s određenim sadržajem.

Muskova platforma X prošle je godine optužena za kršenje DSA i mogla bi se suočiti s kaznom do 6% ukupnih prihoda. Evropska unija je također optužila Apple i Metu za kršenje zakona o digitalnoj konkurenciji, što bi moglo rezultirati kaznama do 10% globalnih prihoda tih kompanija.

Evropska unija je već izricala visoke kazne Googleu, Appleu i Meti zbog kršenja antimonopolskih pravila.

“To su američke kompanije i ne bi smjeli to raditi“, rekao je Trump prošlog mjeseca tokom videonastupa na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj. “Što se mene tiče, to je oblik oporezivanja.“

Zvaničnici Evropske unije odbacuju Trumpovu karakterizaciju. Istrage o monopolu, kažu, ne zavise od toga gdje je kompanija osnovana.

Američki zvaničnici i neki članovi Kongresa izrazili su bijes zbog pisma zvaničnika Evropske unije Musku prošlog ljeta, u kojem se sugeriralo da bi planirana uživo emitirana diskusija između Muska i Trumpa moglo prekršiti zakon. Vance je taj spor nazvao pitanjem slobode govora i sugerirao da bi SAD mogle povezati ovu temu s podrškom NATO-u.

Trump je prošlog mjeseca povukao podršku SAD-a za globalni sporazum o porezima i naložio agencijama da istraže “diskriminatorne i eksteritorijalne“ poreze u drugim zemljama.

Francuska, Italija, Velika Britanija i druge zemlje uvele su poreze na digitalne usluge koji se odnose na lokalne prihode velikih tehnoloških kompanija. Oni su ranije naveli da će ukinuti te poreze kada se postigne globalni sporazum o oporezivanju.

Trump je prošlog mjeseca u izvršnoj naredbi zadužio ministra finansija Scotta Bessenta da u roku od 60 dana predloži zaštitne mjere ili druge oblike odmazde protiv zemalja s porezima koji nesrazmjerno pogađaju američke kompanije, što bi moglo dovesti do sukoba s Evropskom unijom i nekim njenim članicama već ovog proljeća.