Bošnjaci su ginuli za Hrvatsku, ali kad Armin Hodžić to izgovori u Saboru, Mostovci ga napadaju. Jurčević negira postojanje Bošnjaka prije 1992., Grmoja prevrće po mobitelu tražeći „dokaze“ o nemogućim brojkama. No Hodžić ne ostaje dužan: “Ako želite, upoznat ću vas s majkama poginulih.” Sabor zanijemio.

Ako je itko pomislio da će peta sjednica Hrvatskog sabora proći mirno, prevario se. Rasprava o ulozi Bošnjaka u Domovinskom ratu zapalila je saborske klupe, a u njenom epicentru našli su se bošnjački saborski zastupnik Armin Hodžić i Mostovci, predvođeni Nikolom Grmojom i Josipom Jurčevićem.

Zaboravljeni branitelji Bošnjaci

Armin Hodžić je u svom uvodnom govoru istaknuo važnost prisjećanja na Bošnjake koji su sudjelovali u obrani Hrvatske. Preko 1.187 Bošnjaka položilo je živote za Hrvatsku, a imena su uklesana u spomenik na Borovju kod zagrebačkog Islamskog centra. Međutim, osim onih koji su dali najviše, ustvrdio je bošnjački zastupnik Hodžić, postoji i čitava generacija živih branitelja čiji status i doprinos još uvijek nisu adekvatno priznati. Posebno je izdvojio slučaj maloljetnog branitelja iz Dubrovnika kojem je trebalo 19 godina da sud dokaže kako je uopće sudjelovao na prvoj liniji bojišnice.

Pričao je i o Šefiku Pezeroviću, mladiću koji je poginuo braneći Hrvatsku, a čiji su krvnici oslobođeni zbog proceduralnih propusta, zatim o Azizu Suljeviću, heroju obrane Dubrovnika, čiji su saborci svjedočili o njegovoj hrabrosti. Hodžić je napomenuo i anegdotu iz memoara bivšeg premijera Franje Gregurića, koji je obilazeći bojište shvatio koliko su Bošnjaci bili prisutni na prvim linijama.

“Neću prestati govoriti o ovim ljudima. Njihova žrtva zaslužuje poštovanje i pravdu, a njihova borba mora biti priznana,” zaključio je Hodžić, dobivši odobravanje dijela sabornice, ali i potaknuvši buru iz Mostovih klupa.

Mostov napad, a Hodžić ne ostaje dužan

Nakon Hodžićevog govora, uslijedila je žestoka reakcija iz Mosta. Josip Jurčević je optužio Hodžića za manipulaciju i konfabulaciju, tvrdeći da Bošnjaci kao narod „službeno postoje tek od 1992. godine“, sugerirajući da su poginuli Bošnjaci zapravo bili Hrvati islamske vjeroispovijesti.

Nikola Grmoja se nadovezao, prebirući po mobitelu dok je pokušavao pronaći informacije kojima bi osporio brojke. Kada ih nije našao, okrenuo se drugoj taktici: “Brojke su nebitne, svaki čovjek koji je dao život za Hrvatsku jednako je vrijedan”. Međutim, samo nekoliko sekundi kasnije ponovio je za bošnjačku manjinu kranje uvredljivu sumnju u statistiku, aludirajući na “manipulacije” i “nemoguće brojke“.

Saborski potpredsjednik Željko Reiner pokušao je smiriti strasti i spriječiti zloupotrebu poslovnika, ali tenzije bile na vrhuncu.

Hodžić je potom uzeo riječ i bez zadrške odgovorio na pokušaje negiranja bošnjačke nacije i relativizacije uloge Bošnjaka u Domovinskom ratu. “Kolega Jurčević u principu ovim svojim izlaganjem negira postojanje bošnjačke nacije, tvrdeći da ona je konstituirana tek 1992. godine, ali on to čini svjesno i kontinuirano, kao i kolega Grmoja, koji je svojedobno izjavio da bi Hrvatska Bosni i Hercegovini trebala ispostaviti račun za primljene izbjeglice. To nije razina rasprave na koju ću se ja spuštati, a ako kolega Grmoja želi upoznati majke poginulih, rado ću ga upoznati s njima”, odgovorio je Armin Hodžić ne dopustivši da ga Grmoja i Jurčević ušutkaju.

Kako je to izgledalo uživo pogledajte na: