Dok se u pozadini valja prijetnja od novog vojnog sukoba na Bliskom istoku, izraelska politička scena prolazi kroz tektonske poremećaje. Opozicija pokušava sastaviti parlamentarnu većinu uz podršku arapskih stranaka, dok premijer Beniamin Netanyahu računa na vanjske krize kako bi opstao na vlasti

Mogući brak iz interesa između izraelske opozicije i arapskih političkih stranaka već je dobio svoj predbračni ugovor. Gadi Eisenkot, lider stranke Yashar i pretendent na poziciju premijera, definirao je klauzule koje će morati potpisati svaki zastupnik koji želi biti dio njegove vlade.

Ispred potencijalnih partnera postavljena su četiri jasna uslova: priznavanje Izraela kao „jevrejske, demokratske, liberalne i ravnopravne države“, obavezivanje na Deklaraciju o nezavisnosti, prihvatanje obaveznog vojnog ili civilnog roka za sve građane, te tretiranje Hamasa kao terorističke organizacije čiju moć u Gazi treba u potpunosti uništiti.

„Vrata vlade koju ćemo formirati bit će otvorena za svakog javnog predstavnika koji prihvata ove principe“, objavio je bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske na društvenoj mreži X. Poruka je, iako bez direktnog imenovanja, prvenstveno usmjerena prema arapskim strankama, ali i prema potencijalnim prebezićima iz Netanyahuovog bloka.

Bez arapskih zastupnika, opozicija nema matematičke šanse za preuzimanje vlasti. Aktualni blok premijera Netanyahua raspolaže s 53 mandata, dok cionistička opozicija ima 48. Preostalih 19 mjesta u Knessetu pripada stranci Ra’am i Zajedničkoj listi, što predstavlja njihov najbolji historijski rezultat.

Zajednička lista već je poslala odgovor. Nude podršku u vidu „sigurnosne mreže“ izvan vlade, a zauzvrat traže konkretne mjere u borbi protiv organizovanog kriminala, ubistava i rušenja kuća u arapskim sredinama. „Naredna vlada neće biti vitez iz naših snova, ali će biti manje loša od one koju čine Netanyahu, Smotrich i Ben Gvir“, otvoreno je priznao drugi čovjek liste, Ahmad Tibi.

Međutim, Eisenkotova četiri uslova nisu prihvatljiva za nacionalističko krilo stranke Balad, koje ih odbacuje kao osnovu za dogovor. Glavni posrednik u pregovorima je Yair Golan, lider Demokrata, koji se već sastao s islamističkim vođom Mansourom Abbasom, a planiran je i susret s čelnicima Zajedničke liste.

Najveća prepreka u samom opozicionom bloku i dalje je Avigdor Lieberman, lider stranke Yisrael Beitenu. Lieberman, koji je tokom kampanje isključivao bilo kakav savez s arapskim opcijama, mora odlučiti prema kome osjeća veći otpor, prema arapskim zastupnicima ili prema Netanyahuu. Lieberman je vodio Netanyahuov kabinet tokom njegovog prvog mandata devedesetih godina, a njegovo odbijanje da se vrati u vladajuću koaliciju 2019. godine pokrenulo je seriju vanrednih izbora u kojima su Izraelci izlazili na birališta čak pet puta u četiri godine.

Vrijeme za postizanje dogovora ubrzano curi. Novi saziv Knesseta konstituira se 10. novembra, a opozicija nastoji iskoristiti arapske glasove kako bi smijenila dosadašnjeg predsjednika parlamenta Amira Ohanu iz stranke Likud. Paralelno s tim, predsjednik Isaac Herzog započinje zvanične konsultacije s političkim strankama.

U isto vrijeme, moglo bi doći do otvaranja novog vojnog fronta. Prema navodima arapskih medija, Donald Trump je obavijestio zemlje Perzijskog zaljeva da će obnoviti napade na Iran neposredno nakon američkih međuizbora. Izraelski analitici procjenjuju da će Netanyahu pokušati podstaći takav scenarij, jer bi nova eskalacija i raketni napadi iz Irana trenutno zamrznuli sve političke pregovore o novoj vladi.

Eisenkot je već upozorio da će, sve do formiranja nove vlade, podržati samo one vojne operacije koje su usmjerene na „direktne i neposredne prijetnje koje ne mogu čekati“.

U međuvremenu, Likud nastavlja pritisak na arapsko biračko tijelo. Istraga obavještajne službe Shin Bet o navodnom stranom miješanju, koju je vladajuća stranka prozvala „Ra’amgate“, prema pisanju izraelskih medija usmjerena je na Balad, a ne na Ra’am, te se odnosi na znatno manje iznose od prvobitno najavljenih. Trojica aktivista stranke Ra’am, koji su privedeni na dan izbora, već su pušteni na slobodu, dok portal Channel 12 navodi da je dojava policiji stigla direktno od šefa Netanyahuovog kabineta.

Stvaranje sumnje u legitimitet arapskih glasova i konstantna prijetnja novim ratom imaju isti politički cilj, spriječiti konačni dogovor opozicije. Netanyahuu za opstanak nije nužno potrebna pobjeda u borbi za sastav vlade; dovoljno je da niko drugi ne uspije formirati većinu. Ukoliko opozicija ne zaključi sporazum prije eventualnog oglašavanja ratnih sirena, Izrael će se ponovo uputiti ka novim izborima, sedmim od 2019.

IZVOR: Bosna.hr, La Vanguardia