Ova regija, nekada ključno trgovačko raskršće između Azije i Afrike, danas trpi razaranja zbog izraelske agresije no izložba baca svjetlo na njenu bogatu prošlost. Među izlošcima su zdjela stara 4.000 godina, mozaik iz šestog stoljeća iz bizantske crkve te kip Afrodite inspirisan grčkom umjetnošću – svjedoci Gaze kao kulturnog mjesta susreta kroz tisućljeća.
Danas se u Parizu otvara izložba pod nazivom “Spašena blaga Gaze: 5.000 godina historije”, koja u Institut arapskog svijeta (Institut du Monde Arabe) donosi oko stotinu arheoloških artefakata iz Gaze.
Ova regija, nekada ključno trgovačko raskršće između Azije i Afrike, danas trpi razaranja zbog izraelske agresije no izložba baca svjetlo na njenu bogatu prošlost. Među izlošcima su zdjela stara 4.000 godina, mozaik iz šestog stoljeća iz bizantske crkve te kip Afrodite inspirisan grčkom umjetnošću – svjedoci Gaze kao kulturnog mjesta susreta kroz tisućljeća.
Kustosica izložbe, Elodie Bouffard, ističe da je primarni fokus na očuvanju ljudskih života, a ne baštine, no izložba želi podsjetiti da je Gaza stoljećima bila važna tačka karavanskih puteva, luka s vlastitim novcem i grad na spoju mora i pustinje.
Zbirka od 529 artefakata, pohranjenih u Ženevi od 2006. godine u vlasništvu Palestinske uprave, omogućila je ovaj projekat jer transport iz same Gaze nije bio moguć. Izložba, pripremljena u rekordnom roku od četiri i pol mjeseca, nastala je nakon što je izraelsko bombardovanje Bejruta onemogućilo planiranu izložbu o libanskom Byblosu.
Jedan dio izložbe posvećen je dokumentiranju razaranja: UNESCO je satelitskim snimkama potvrdio oštećenja na 94 historijska lokaliteta u Gazi, uključujući Pašinu palaču iz 13. stoljeća.
Bouffard napominje da je razmjere štete teško procijeniti dok agresija, koja je od oktobra 2023. odnijela više od 50.400 palestinskih života – većinom žena i djece – dodatno ugrožava baštinu.
Historija Gaze obilježena je osvajanjem i razaranjem, od Aleksandra Velikog u četvrtom stoljeću pr.n. e. do današnjih dana. Iskapanja, započeta 1995. uz saradnju s Francuskom biblijskom i arheološkom školom, otkrila su ostatke samostana Svetog Hilariona, luke Anthedon i rimske nekropole, svjedočeći o civilizacijama od bronzanog doba do osmanskog razdoblja. No, gusto naseljeno područje i trenutni sukob čine buduća istraživanja gotovo nemogućima.
Izložba, koja traje do drugog novembra 2025. godine, ne samo da slavi prošlost Gaze, već i upozorava na sistematsko uništavanje njene baštine. (IZVOR: AFP)
