Izbori se održavaju svake četiri godine kako bi se obnovio Inatsisartut (Parlament), koji ima 31 mjesto. Od 57.000 stanovnika ostrva, oko 40.000 ima pravo glasa. Rezultati će biti poznati iza ponoći u utorak, u srijedu rano ujutro u Evropi.

Grenlanđani danas glasaju na općim izborima usred velikog međunarodnog uzbuđenja zbog ambicije Donalda Trumpa da zauzme strateško arktičko ostrvo.

Trumpova prijetnja je raspravu o nezavisnosti od Danskog kraljevstva stavila u središte izborne kampanje, a stranke koje žele referendum o samoopredjeljenju – zakonsku opciju u okviru statusa samouprave stečenog 2009. godine – vide stav predsjednika SAD-a kao element snage za svoju stvar. Danska, koja je do 1953. imala Grenland kao koloniju (koja je trajala dva vijeka) i koja trenutno ima ovlasti nad vanjskom politikom, sigurnošću i imigracijom, iščekuje ove izbore kao nikada do sada u historiji.

Izbori se održavaju svake četiri godine kako bi se obnovio Inatsisartut (Parlament), koji ima 31 mjesto. Od 57.000 stanovnika ostrva, oko 40.000 ima pravo glasa. Rezultati će biti poznati iza ponoći u utorak, u srijedu rano ujutro u Evropi.

Premijer Mute Bourup Egede, ljevičar koji želi nezavisnost i vlada u koaliciji sa socijaldemokratskom strankom Siumut (Naprijed) koja se također zalaže za nezavisnost, nada se da će ponovo dobiti mandat na izborima. Dvije stranke se razlikuju samo oko vremena održavanja referenduma, ali se slažu da budu oprezne u pogledu troškova odlaska, posebno za ekonomiju i državu blagostanja.

„Naša zemlja treba da postigne status nezavisne države ili će naše mogućnosti da učestvujemo u pregovorima o našoj budućnosti ostati ograničene. U svemu što radimo na međunarodnom nivou, prisiljeni smo da nas prate danske diplomate, to mora da prestane“, kaže Doris Jakobsen-Jensen, poslanik Siumuta, u hodnicima parlamenta. „Naša stranka je za održavanje referenduma u narednom zakonodavnom periodu“, kaže Jakobsen-Jensen. To znači da bi datum referenduma trebao biti najkasnije početkom 2029. godine.

U međuvremenu, centristička Naleraq (Tačka orijentacije), najveća opoziciona stranka, stekla je pristalice svojim zahtjevom za brzom nezavisnošću – želi da se referendum održi sada – ali je morala umanjiti svoju početnu otvorenost za saradnju sa SAD-om. “Mi smo Grenlanđani.”

Prema istraživanju danskih listova Berlingske i Sermitsiaq (Grenland), 85% Grenlanđana ne želi da njihovo ostrvo postane dio Sjedinjenih Država. Istovremeno, pritužbe prema Danskoj i dalje postoje, podstaknute kasnim priznavanjem počinjenih zloupotreba od strane Kopenhagena i još uvijek snishodljivim stavom mnogih Danaca prema svojim teorijskim sunarodnicima. Isto istraživanje pokazuje da 84% želi nezavisnost, ali 45% želi je samo ako to nema negativan uticaj na njihov životni standard.

Grenlanđani – 85% su Inuiti, a ostali Danci – žive uglavnom od ribolova i, u mnogo manjoj mjeri, od rudarstva. Danska im šalje godišnju subvenciju od oko 522 miliona eura, što predstavlja 20% BDP-a Grenlanda. Zbog nedostatka osoblja, Kopenhagen obezbjeđuje doktore i nastavnike na principu rotacije, koji se naizmjenično rade sa svojim grenlandskim kolegama. Policija je takođe danska.

Na ovom ostrvu nema cesta, 80% njegove površine je uvijek zaleđeno. Sva putovanja između gradova i mjesta moraju se obavljati avionom ili brodom. To otežava zdravstvenu logistiku. U Nuuku postoji samo jedna bolnica, bolnica Reina Ingrid, i četiri mala zdravstvena centra rasprostranjena po cijeloj teritoriji. Ozbiljno bolesni pacijenti s kojima Nuuk ne može se nositi avionom se prevoze u Kopenhagen, koji pokriva sve troškove. Niko ne želi da izgubi svoj javni zdravstveni sistem dok životni standard postaje sve skuplji.

Christian Andersen, 35, radi u građevinarstvu. “Sve više ljudi dolazi živjeti u Nuuk jer je na drugim mjestima teže nabaviti zalihe. „Postoji nedostatak stambenog prostora, kirije u Nuuku su skoro skupe kao u Kopenhagenu“, kaže on, pokazujući na svom mobilnom telefonu portal za iznajmljivanje koji nudi stanove za 13.000 kruna mjesečno (oko 1.740 eura).

Da li je nezavisnost održiva? „Moramo o tome razgovarati. To bi mogao biti oblik nezavisnosti u kojem nastavljamo blisko sarađivati s Danskom i razvijati naše oblasti, posebno zdravstvo i obrazovanje”, kaže Pipaluk Lynge, član parlamenta Inuit Ataqatigiit (Zajednica ljud), premijerove lijeve zelene stranke. „Mnogi naši mladi ljudi studiraju u Danskoj. Hiljade Grenlanđana preselilo se u Dansku. Imamo jake veze, iako imamo nerešene probleme koje treba riješiti“, kaže Lynge.