Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo u tekućoj godini nisu ostvarile vidljiv napredak, iz „različitih razloga“, rekla je komesarka za proširenje Marta Kos.

Postoji „realna šansa“ da Evropska unija u narednih pet godina poraste sa sadašnjih 27 na 31 članicu. Moldavija, Crna Gora, Ukrajina i Albanija su, prema ocjeni Evropske komisije, „na dobrom putu“, navodi se u godišnjem izvještaju o napretku zemalja kandidata. S druge strane, Srbija i Gruzija suočile su se s ozbiljnim kritikama, dok je nekoliko drugih zemalja dobilo tek prelaznu ocjenu.

Komisija predlaže da se u buduće ugovore o pristupanju ugrade jače garancije, kako bi se osiguralo da se napredak u vladavini prava, demokratiji i osnovnim pravima održi i nakon ulaska u EU.

„Razred kandidata“ čini deset zemalja: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Moldavija, Gruzija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Ukrajina i Turska. Nisu, međutim, sve jednako dugo u procesu pristupanja. Turska je, primjerice, kandidat još od 1999. godine, ali su pregovori zamrznuti od 2018.

Sam proces pristupanja odvija se kroz otvaranje i zatvaranje 35 poglavlja pregovora — poput igre u kojoj se moraju savladati određeni nivoi da bi se prešlo na sljedeći. Crna Gora planira „zatvoriti“ posljednja poglavlja do kraja iduće godine i, prema procjenama EU, mogla bi potpisati ugovor o pristupanju do kraja 2026. godine.

Albanija se nada članstvu 2027, dok Moldavija i Ukrajina ciljaju 2028. godinu. Preskakanje koraka nije dozvoljeno, ali neke zemlje napreduju brže od drugih. „Proces mora i ostat će zasnovan na zaslugama“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas prilikom predstavljanja izvještaja.

Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo prošle godine nisu ostvarile vidljiv napredak, iz „različitih razloga“, rekla je komesarka za proširenje Marta Kos.

Moldavija, koja je kandidat od 2022. godine, ipak dobija posebno priznanje. „Moldavija je ostvarila značajan napredak uprkos hibridnim prijetnjama i pokušajima destabilizacije“, navela je Kos. U proteklih godinu dana upravo je ta zemlja ostvarila najveći napredak.

Albaniji je, također, upućena pohvala za „do sada nezabilježen napredak“, ali se ističe da mora zadržati tempo reformi i ojačati inkluzivni politički dijalog želi li ostvariti cilj članstva već 2027.

Srbija, s druge strane, prema izvještaju „govori jedno, a radi drugo“. Iako vlasti tvrde da ostaju posvećene putu ka EU, Komisija naglašava da su neophodne „konkretne akcije“. Beograd jeste napredovao u donošenju zakona o medijima, ali su sloboda izražavanja i akademske slobode ozbiljno narušene.

„Državni zvaničnici često su studentske proteste nazivali ‘obojenom revolucijom’ podržanom iz inostranstva“, stoji u izvještaju EU, što, kako se dodaje, „podriva legitimitet građanskih zahtjeva“. Brisel, također, upozorava da izdavanje srpskih pasoša ruskim državljanima predstavlja potencijalni bezbjednosni rizik, jer taj dokument omogućava bezvizna putovanja.

Oštar ton zabilježen je i prema Gruziji, za koju EU sada kaže da je „zemlja kandidat samo na papiru“. „Vjerovatno nikada do sada nije bilo toliko govora o nazadovanju u jednom izvještaju o proširenju“, izjavila je Kos.

EU ambasador u Tbilisiju, Pavel Herczynski, bio je još direktniji: „Gruzija nije na putu da postane članica EU, ni do 2030. ni kasnije.“ Od kada je vladajuća partija Georgian Dream krajem prošle godine objavila da suspendira pregovore o pristupanju, u zemlji se gotovo svakodnevno održavaju protesti. „Građani zahtijevaju evropsku budućnost – i mi ih u tome podržavamo“, kazala je Kos.

Ukrajina, uprkos ratu, nastavlja ispunjavati ključne kriterije. EU hvali „izuzetnu posvećenost evropskom putu“ i ističe da „nijedna zemlja kandidat nikada nije sprovela tako duboke reforme dok je bila u ratu“. Ipak, upozorava se da Kijev mora brže provoditi reforme u oblasti vladavine prava. Posebno je sporan zakon koji je ukrajinski parlament usvojio prošlog ljeta, a kojim se umanjuje nezavisnost dviju ključnih antikorupcijskih institucija. Nakon kritika EU i protesta u nekoliko gradova, predsjednik Volodimir Zelenski poništio je sporni zakon.

Podsjećanja radi, posljednja zemlja koja se pridružila Evropskoj uniji bila je Hrvatska, 2013. godine. Rat u Ukrajini ponovno je ubrzao pitanje proširenja, jer su pojedine zemlje kandidati – poput Srbije, Moldavije i Gruzije – unutar ruskog geopolitičkog uticaja.

Visoka predstavnica Kaja Kallas istakla je da je proširenje „politički prioritet i geopolitička investicija“. „Proširenje nije luksuz, nego nužnost, ako želimo da EU bude snažniji akter na globalnoj sceni“, zaključila je.