U zemlji koja se ponosila liberalizmom, tolerancijom i građanskom umjerenošću, nova figura krajnje desnice eksplodirala je na društvenim mrežama i potom na ulicama

Nizozemska aktivistica i influenserica poznata pod pseudonimom Els Rechts (pravo ime: Els Noort) postala je simbol sve agresivnijeg pokreta koji miješa populizam, religijski tradicionalizam i nasilni nacionalizam. Njeno ime sada se izgovara uz ironičan osmijeh ili zabrinut uzdah, ovisno s koje strane političkog spektra dolazi reakcija.

Els Noort, rođena 1998. ili 1999. godine u južnoj Holandiji u kalvinističkoj porodici, dugo je skrivala i najosnovnije biografske podatke. Umjesto identiteta, gradila je brend. Na platformama X, Instagramu, TikToku i Facebooku javnost ju je upoznala kao Els PVV, Els_FvD i naposljetku Els Rechts, u izravnim aluzijama na dvije ključne stranke nizozemske desnice: Partij voor de Vrijheid (PVV) Geerta Wildersa i Forum voor Democratie (FvD) Thierryja Baudeta.

Njena poruka bila je jednostavna i zapaljiva: Nizozemska je ugrožena, migranti prijetnja, islam zlo, a ljevica „neprijatelj naroda“. Obučena u plavu haljinu s pojasom u bojama kraljevstva, Els se predstavljala kao „djevojka naroda“, iako je govorila iz ambijenta ispunjenog simbolima ekstremne desnice i pseudohrišćanskog nacionalizma.

Dana 20. septembra ove godine Els je organizirala događaj koji je nazvala Els Feest, „Elsina zabava“. Službeno, to je trebao biti miran protest protiv „neprekidnog vala azilanata koji ugrožavaju našu sigurnost i kvalitet života“. U stvarnosti, okupljanje u Hagu postalo je njen krvavi debi.

Na skup su pristigli neonacisti, huligani, navijačke grupe i samoproglašeni „vojnici Nizozemske“. U masi su se vihorile zastave nekadašnjeg Nacionalsocijalističkog pokreta (NSB) i simboli Kompanije Istočne Indije, istorijskog instrumenta kolonijalizma. Kada su policajci pokušali rastjerati okupljene, izbili su sukobi: automobili su gorjeli, novinari napadnuti, zgrada stranke D66 devastirana, a čak je i zgrada parlamenta oštećena.

Ono što je trebalo biti „narodno slavlje“ pretvorilo se u nasilnu demonstraciju sile. Geert Wilders i Thierry Baudet, politički mentori koji su godinama profitirali od istih parola koje je Els ponavljala, mudro su izostali, bojeći se da ne naruše imidž uoči izbora 29. oktobra.

Els je odrasla u strogo religioznom okruženju, gdje su žene u njenoj crkvenoj zajednici tek od 2013. godine mogle politički djelovati. Političku svijest oblikovao joj je direktort škole, simpatizer reformističke protestantske partije. U tinejdžerskim godinama počela je objavljivati video-poruke u kojima je govorila o „moralnoj propasti Evrope“ i „potrebi povratka Bogu“.

Ali, tek kad je preuzela jezik i estetiku američke alt-desnice – memove, emotikone, jednostavne slogane, postala je viralna. Na X-u i TikToku okupljala je desetine hiljada pratilaca, pozivajući se na „inspiraciju“ američkim konzervativcem Charliejem Kirkom, čija je smrt 10. septembra postala za nju mitološki momenat.

U porukama je redovno pozivala na „zaustavljanje islama“, „zatvaranje islamskih škola“ i „prekid izgradnje migrantskih centara“. Iako se predstavljala kao idealistkinja, Els je vrlo svjesno koketirala s najradikalnijim elementima: slala je srca „holandskim huliganima“ i dijelila poruke s Telegram kanala na kojima se migranti nazivaju „kancerima“.

Kada je Els Feest završila u nasilju, Els je prvo za sve optužila „antifa infiltratore“, tvrdeći da su „ljevicari izazvali sukob“. No, istraga dnevnika De Volkskrant pokazala je da su lažni „antifa“ profili bili kreirani unutar njenih vlastitih krugova, s ciljem da potaknu paranoju i mobiliziraju desničare.

Suočena s javnim linčem, Els je pokušala relativizirati: „Bila sam previše naivna“, rekla je. Ali njena povezanost s ekstremnim grupama i otvoreno divljenje prema Wildersu bili su očiti. „Geert je ljubazan i topao čovjek“, izjavila je nakon što su se „na kafi“ sreli u Amsterdamu. „Vjerujem da možemo raditi zajedno.“

Fenomen Els Noort nadilazi njenu ličnost. Ona je simptom vremena u kojem se digitalni populizam pretvara u fizičko nasilje. Holandske sigurnosne službe još su 2024. godine upozorile da se „desničarski ekstremizam brzo širi kroz internetske zajednice, gdje su pozivi na nasilje normalizirani i maskirani u humor“.

U društvu koje je decenijama ponosno gradilo reputaciju otvorenosti, scena iz Haga,  dim, bengalke, nacistički pozdravi, djelovala je kao slika iz druge epohe. Ali za mnoge mlade Nizozemce, odrasle u digitalnim eho-komorama, Els nije monstrum nego heroina. Njeni „live streamovi“ i objave, u kojima citira Bibliju dok govori o „zaštiti nacije“, nude mješavinu identitetskog ponosa, religioznog zanosa i antiestablišmentskog bijesa, kombinaciju koja u Evropi postaje sve opasnija.

Els Noort se neće kandidovati na listama PVV-a 29. oktobra, ali najavila je da će „nastaviti borbu putem mreža“, jer „Nizozemska mora biti spašena prije nego bude prekasno“.

U zemlji gdje je Geert Wilders i dalje najpopularniji desničar, njen uspon i pad nisu izuzetak nego simptom. Nizozemska, kao i Evropa, suočava se s generacijom influensera koji više ne oblikuju javno mnijenje kroz ideje, nego kroz algoritme, strah i mržnju.

Dok policija još zbraja štetu, a društvo pokušava razumjeti kako se jedna „djevojka naroda“ pretvorila u simbol razaranja, postaje jasno da je slučaj Els Noort manje priča o jednoj mladoj ženi, a mnogo više o Evropi koja gubi svoj kompas.

IZVOR: Le Monde