Glagol pomoliti se ima značenje obavljanja vjerskog obreda u formi molitve. No, glagol pomoliti se ima i značenje pojavljivanja, nerijetko neočekivanog ili iznenadnog. Tako, kad se izolirano posmatra rečenica: „On se pomolio“, ona može imati dva spomenuta odvojena značenja

U toku historijskog jezičkog razvoja dolazilo je do izjednačavanje određenih oblika koji na površinskom i savremenom jezičkom nivou nisu lahko vidljivi, iako je jasno da je riječ o tzv. homonimnim oblicima, tj. onima koji su u formalnom smislu potpuno izjednačeni, dok u semantičkoj ne postoji nikakva polisemična povezanost.

Ne ulazeći u detalje, u odnosu homonimije stoji npr. oblik pomoliti se, koji ima dva odvojena i potpuno različita značenja, ne stojeći ni u kakvu u semantičkom dodiru, pa se npr. u leksikografskim opisima ova značenja razdvajaju pod posebne natuknice jer je riječ o homonimima. Tako, glagol pomoliti se ima značenje obavljanja vjerskog obreda u formi molitve. No, glagol pomoliti se ima i značenje pojavljivanja, nerijetko neočekivanog ili iznenadnog. Tako, kad se izolirano posmatra rečenica: „On se pomolio“, ona može imati dva spomenuta odvojena značenja. Obično u takvim slučajevima kontekst nadomješćuje elemente značenje.

A u čemu je, zapravo, riječ?

Glagol pomoliti se u značenju obavljanja molitve upravo se može povezati s riječju molitva. Ovaj glagol u praslavenskom jeziku glasio je *modliti, pa je unutarnja sekvenca -dl- pojednostavljena u korist -l-, odakle je dobijen oblik moliti. (Sličnu pojavu uprošćavanja sekvence -dl- bilježi npr. i grlo i ralo, jer su u starijem jeziku bili *grdlo i *radlo).

Glagol pomoliti se u značenju pojavljivanja vezan je za jednu drugu glagolsku osnovu – militi, koja je promijenjena pod utjecajem prijevoja vokala u korijenu riječi, odakle je dobijen oblik -mol- (a koji je u vezi s -mil-), sa specificiranim značenjem pomaljanja, pojavljivanja.

Tako se na nivou površinske morfemske strukture može objasniti proces koji je iniciran promjenama u historijskom razvoju jezika, gdje je jasno da značenje moljenja ima veze s korijenom -modl-, dok značenje pomaljanja može biti objašnjeno razvojem odnosno vezom s korijenom -mil- (tj. miljeti ili militi).

Zbog navedene situacije, u savremenom govornom jeziku, naročito kod obrazovanijih govornika, sve se rjeđe upotrebljava glagol pomoliti se u značenju pojavljivanja, čiji primat sve više uzima upravo ovaj opisni glagol navedenog oblika: pojaviti se. U svakom slučaju, nadati se da će se glagol pomoliti se u značenju pojavljivanja sačuvati za buduća vremena, naročito stoga što ovaj oblik direktno korespondira s narodnim, organskim jezikom koji je nosilac specifičnih kulturnih i etničkih semantema.

Zato nije čudo da se kaže: Neko (Abid npr.) se pomolio dok se neko (Šefkija, npr.) pomolio.  

Alen Kalajdžija diplomirao je 2002. godine na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost naroda Bosne i Hercegovine Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, gdje je magistrirao 2007, a doktorirao 2012. godine. Predavao je kratko u osnovnoj i srednjoj školi, a imao je više angažmana u nastavi bosanskog jezika na univerzitetima u Bosni i Hercegovini i inostranstvu. Objavio je četiri naučne monografije iz oblasti lingvističke bosnistike te zbirku kratkih priča. Uz više od 80 naučnih i stručnih radova te petnaestak kulturalnih kolumni objavio je približno 300 naučnopopularnih pojedinačno koncipiranih jezičkih savjeta o bosanskom jeziku. Na mjestu direktora Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu proveo je dva mandata (2013–2021). Trenutno u Institutu ima izbor u zvanje naučnog savjetnika.