Veliki broj građana Turske vodi porijeklo iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Među njima su predsjednici privrednih komora, glumci, sportisti, pjevači, književnici i političari koji danas zauzimaju važno mjesto u turskom društvu
Kada se govori o vezama Bosne i Hercegovine i Turske, najčešće se spominju historija, kultura i zajednička prošlost. Međutim, jedna od najsnažnijih spona između dvije zemlje jesu milioni građana Turske koji vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine i Sandžaka.
Procjene o njihovom broju se razlikuju, ali većina istraživača smatra da u Turskoj danas živi između dva i pet miliona ljudi bošnjačkog porijekla, potomaka nekoliko velikih migracijskih valova koji su uslijedili nakon Berlinskog kongresa 1878. godine, Balkanskih ratova i raspada Osmanskog Carstva.
Njihovi potomci danas su prisutni u gotovo svim oblastima društvenog života: od politike i biznisa do sporta, kulture i nauke.
Među najpoznatijim poslovnim ljudima bošnjačkog porijekla danas se nalazi Şekib Avdagiç, predsjednik Istanbulske privredne komore (İTO), najveće privredne komore u Turskoj koja broji više od 800.000 članova. Avdagić je rođen u Zenici, govori bosanski jezik i često naglašava svoje veze s Bosnom i Hercegovinom. Osim što predvodi jednu od najutjecajnijih poslovnih institucija u zemlji, obavlja i funkciju potpredsjednika Unije privrednih komora i robnih berzi Turske (TOBB) te je član Upravnog odbora Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS).
Jedan od najvećih tragova Bošnjaci su ostavili u turskoj privredi kroz porodicu Tara. Rahmetli Şarık Tara, osnivač kompanije ENKA İnşaat, smatra se jednim od najuspješnijih turskih biznismena 20. stoljeća. ENKA je danas jedna od najvećih građevinskih kompanija na svijetu, s projektima na nekoliko kontinenata. Poslovnu tradiciju danas nastavlja njegov sin Mehmet Sinan Tara.
Malo ko zna da su brojna poznata lica turske televizije takođe bošnjačkog porijekla.
Među njima su Kıvanç Tatlıtuğ, jedan od najpoznatijih turskih glumaca, te Çağatay Ulusoy, zvijezda brojnih serija i Netflixovih produkcija. Tu su i Birkan Sokullu, Farah Zeynep Abdullah, Seda Bakan, Ayça Bingöl, Levent Ülgen, kao i legendarni Tuncel Kurtiz, jedan od najvećih turskih glumaca svih vremena. Većina njih je u intervjuima govorila o porodičnim korijenima koji vode prema Bosni ili Sandžaku.
Na turskoj muzičkoj sceni također djeluje veliki broj umjetnika bošnjačkog porijekla. Najpoznatija među njima svakako je Ajda Pekkan, jedna od najvećih zvijezda turske pop muzike.
Bošnjačke korijene imaju i Cem Adrian, pop zvijezda Demet Akalın, Ayşegül Aldinç, zatim Arif Şentürk — koji je rođen u Bosni i Hercegovini i decenijama je čuvao tradicionalnu balkansku muziku u Turskoj — te Suzan Kardeş, umjetnica rođena u porodici porijeklom s Balkana.
Posebno snažan bošnjački trag vidljiv je u turskoj košarci. Najpoznatiji je svakako Hidayet “Hedo” Türkoğlu, bivša NBA zvijezda i dugogodišnji predsjednik Košarkaškog saveza Turske. Njegovi roditelji su Bošnjaci iz Sandžaka, a Hedo je više puta isticao da govori bosanski jezik. Tu su i Mirsad Türkcan (Jahović), Asım Pars (Paščanović) rođen u Tuzli, Emir Preldžić rođen u Zenici, te Cedi Osman, NBA košarkaš čija porodica također vodi porijeklo s Balkana.
Bošnjačko porijeklo imaju i brojne zvijezde turske odbojke. Najpoznatija među njima je reprezentativka Zehra Güneş, dok je Meliha İsmailoğlu, rođena u Bosni i Hercegovini, godinama jedna od ključnih igračica reprezentacije Turske.
Jedna od najčitanijih turskih spisateljica, Ayşe Kulin, također vodi porijeklo iz bošnjačke porodice. Među najznačajnijim naučnicima bio je i arheolog Ekrem Akurgal, čija su istraživanja antičke Anadolije stekla međunarodno priznanje.
Bošnjački korijeni prisutni su i u turskoj politici
Bivši premijer Bülent Ecevit preko majčine je porodice imao bošnjačko porijeklo. Nekadašnji reprezentativac i zastupnik Saffet Sancaklı također potiče iz bošnjačke porodice.
Bošnjaci u Turskoj nisu ostavili trag samo kroz pojedince. U Istanbulu, Bursi, Izmiru, Sakaryi, Kocaeliju i drugim gradovima djeluju desetine bošnjačkih udruženja koja čuvaju bosanski jezik, običaje i kulturu. Organizuju festivale, kulturne manifestacije, kurseve bosanskog jezika i humanitarne akcije, neprestano održavajući veze s Bosnom i Hercegovinom i Sandžakom.
Zbog toga se često kaže da su Bošnjaci jedna od najbolje integrisanih, ali i najaktivnijih zajednica u savremenoj Turskoj. Njihovi potomci danas vode velike kompanije, osvajaju medalje na olimpijskim igrama, pune koncertne dvorane, glume u najgledanijim serijama i učestvuju u kreiranju političkog i ekonomskog života zemlje.
Upravo zato priča o Bošnjacima u Turskoj nije samo priča o migracijama iz prošlosti, već i o ljudima koji su svojim radom postali dio savremene historije Republike Turske, istovremeno čuvajući svijest o porijeklu koje ih i dalje povezuje s Bosnom i Hercegovinom.
